Crna Gora dobila IBAR, šta to znači BiH: Nezavisno pravosuđe prioritet za članstvo

Crna Gora nakon 11 godina čekanja dobila je IBAR od Evropske unije. IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) predstavlja ocjene koliko je država kandidat ispunila od privremenih mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Posljednji koraci 

Radi se o posljednjim ospežnim reformama na putu ka punopravnom članstvu u EU. Nakon ispunjavanja ovih poglavlja slijedi privremeno zatvaranje svih poglavlja, a sljedeći korak potom je Nacrt ugovora o pristupanju. 

Njegovo dobivanje je pokazatelj da je država napredovala u oblasti vladavine prava i pravosuđa, te da je spremna za narednu fazu usklađivanja sa standardima EU.

Ta mjerila su, između ostalog, u vezi s reformama i imenovanjima u pravosuđu, procesuiranjem ratnih zločina, borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, procesuiranjem napada na novinare i slično.

Prema podacima iz Izvještaja o napretku za 2023., uslov za dobijanje IBAR-a bila je izmjena više zakona u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala koje treba da poboljšaju istrage i krivična gonjenja, koje bi rezultirale pravosnažnim presudama.

Jasno je da će na evropskom putu upravo stvaranje nezavisnog, efikasnog i transparentnog pravosuđa biti jedan od glavnih izazova s kojim će se suočiti BiH. Upravo se pravosuđe ističe kao jedan od najproblematičnijih aspekata bh. društva. 

Od 14 prioriteta koje je EU dala Bosni i Hercegovini, tri se odnose na vladavinu prava. Od naše zemlje se zahtijeva unapređenje funkcioniranja pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH, potom jačanje prevencije i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, kao i osiguravanje efikasne koordinacije upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osiguravanje funkcionisanja sistema azila.

Nema ništa

Naša država još nije ispunila nijedan prioritet, pa se tako već mjesecima čeka usvajanje zakona o VSTV-u, sudovima i kontroli granica, a to je tek samo početak pospremanje pravosuđa. No, s obzirom na to da se u mišljenju EU politiziranost pravosuđa navodi kao jedan od najvećih problema, ne treba previše ni iznenaditi što pojedine političke strukture ove reforme maksimalno nastoje izbjeći.

Iskustvo Hrvatske

Kada su u septembru 2023. godine usvojene izmjene Zakona o VSTV-u, predviđeno je da se za godinu usvoji novi zakon. Venecijanska komisija je dala svoj nacrt ovog zakona, ali vlasti još nisu usvojile potrebne izmjene.

Državne vlasti nisu uspjele da usvoje ni Zakon o sudovima, gdje je sporna 

lokacija, ali i određeni prijenos nadležnosti. U nekim tačkama se čini da je čak došlo i do pogoršavanja situacije.