Civilne zaštite – prve institucije BiH koje ulaze u mehanizam EU: Istražili smo kakvu korist donosi ovo članstvo

Bosna i Hercegovina će postati članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Završetkom pregovora i potpisivanjem ugovora, civilne zaštite u Bosni i Hercegovini će postati prve institucije u državi koje su ušle u mehanizam Evropske unije.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na sjednici 2. septembra donijelo Odluku o prihvatanju Sporazuma između Evropske unije i BiH o učešću naše zemlje u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Tekst Sporazuma je imenovao potpisnika tog sporazuma u ime BiH, i to će biti ministar sigurnosti BiH. U utorak 6. septembra se očekuje svečana ceremonija potpisivanja Sporazuma u Zgradi Parlamentrane skupštine BiH u Sarajevu. Tog dana, najavljena je i posjeta Bosni i Hercegovini komesara za krizne situacije EU.

Nespremnost, grant projekat, pa stvaranje uslova za pristupanje

Ovaj proces pristupanja krenuo je još 2015. godine kada je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo. Tada su iz Evropske unije procijenili da BiH još nije spremna i obezbijeđen je grant projekat od 2,5 miliona eura za poboljšanje kapaciteta. Taj projekat je uspješno implementiran i završen 1. novembra 2021. godine, čime su stvoreni uslovi za pristupanje Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Nakon toga je Vijeće ministara BiH u julu ove godine usvojilo osnove za vođenje pregovora, kojeg je i Predsjedništvo BiH usvojilo i imenovalo pregovaračku delegaciju BiH o procesu pristupanja Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Pored toga, BiH su posjetili eksperti Evropske unije koji su izvršili uvid u stanje u oblasti civilne zaštite, predložili određene mjere. Predočeni su im akcioni planovi i ispunjeni su svi uvjeti. U maju ove godine, Delegacija BiH za pregovore je dobila tekst Sporazuma i otpočelo je pregovaranje za pristupanje BiH Mehanizmu EU za civilnu zaštitu.

Prvi sastanak pregovaračke delegacije održan je 26. jula i konstantirano je da nema primjedbi na ponuđeni tekst i dogovoreno je da Delegacija EU do 19. augusta provede svoje procedure. Nakon toga je održan završni pregovarački sastanak i onda je u proceduru upućen završni sporazum, na usvajanje Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Kakve će Bosna i Hercegovina imati benefite od članstva?

Pregovore je vodio tim na čelu sa Idrizom Brkovićem, šefom Odsjeka za strateško planiranje, mjere zaštite i spašavanje pri Ministarstvu sigurnosti BiH. On je za Oslobođenje istakao kako su svi učesnici ovog procesa u BiH uložili dosta napora u proteklom periodu kako bi se ispunili svi uvjeti i BiH postala članica Mehanizma. Objasnio je i kakve će benefite Bosna i Hercegovina imati od članstva u Mehanizmu.

– Sve zemlje članice Mehanizma civilne zaštite EU se obavezuju na razmjenu infromacija, koordiniranje zajedničkih operacija i podjelu resursa kako bi se osigurao brži i efikasniji odgovor na katastrofe unutar ali i van Evropske unije. Članstvo će omogućiti institucijama BiH koje su u sistemu zaštite i spašavanja pravovremen i adekvatan odgovor na nesreću, kada se iscrpe resursi unutar BiH. Relaksirat će se odnos unutar institucija zaštite i spašavanja u BiH. Poboljšat će se komunikacija i koordinacija, ubrzati implementacija standarda u oblasti zaštite i spašavanja, navodi Brković.

Dodaje kako se, kroz pristupanje mehanizmu, otvara i mogućnost i većih kvota za obučavanje i certificiranje pripadnika različitih službi. Potpisivanjem Sporazuma za pristupanje Mehanizmu, BiH će se pridružiti 33 zemlje članice. Pored članica Evropske unije, tu su još Island, Crna Gora, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija i Turska.

– Siguran sam da će nadležne institucije BiH u oblasti civilne zaštite nastaviti uspješno raditi i sarađivati sa drugim članicama mehanizma i biti pouzdan partner u provođenju aktivnosti zaštite i spašavanja, dodaje.

Do 2027. ćemo plaćati samo 30 posto iznosa članarine

Kroz pregovarački postupak razmatran je kompletan tekst Sporazuma. BiH je kroz pregovore uspjela dogovoriti da članarinu za 2022. godinu neće plaćati, iako će danom potpisivanja Sporazuma moći koristiti sve benefite Mehanizma.

– Sporazum će se zvanično primjenjivati od 1. januara 2023. godine. Naravno, članstvo u Mehanizmu civilne zaštite EU podrazumijeva i određenu članarinu koja se izračunava na osnovu formule BDP-a, broja stanovnika, itd. Uspjeli su ispregovarati da BiH do 2027. godine plaća samo 30 posto od članarine koja bi trebala biti po toj formuli za BiH, što je izuzetno značajno i mogu reći da smo za 2022. godinu napravili uštedu za BiH negdje oko 300 hiljada eura, zato što nećemo plaćati tu članarinu. Kada uzmete u obzir ovu članarinu i one mogućnosti koje se pružaju direktnim apliciranjem na projekte kroz mehanizme institucija EU onda ako Bosna i Hercegovina bude spremna i bude organizirana, može iz tih fondova povući i znatno veća sredstva nego što je to članarina koji treba plaćati, ističe Brković.

Sve zemlje članice Mehanizma imaju dužnost da podrže druge članice pogođene katastrofom kada je to potrebno. Kada je određena prirodna ili druga nesreća, oni se obavezuju da se razmjene informacije i koordinišu zajedničke operacije.

Vrijedi istaći da se ovim članstvom otvara mogućnost da strukture civilne zaštite u Bosni i Hercegovini apliciraju na projekte prevencije i pripravnosti koji se nude u Evropskoj uniji, te pristup programu razmjene eksperata.

Obučavanje, saradnja i interoperabilnost

Iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) su nam kazali kako kroz učešće u različitim projektima mogu biti ostvareni benefiti u vidu opremanja, obučavanja i osposobljavanja struktura zaštite i spašavanja.

– Federacija BiH, odnosno FUCZ u skladu sa Uredbom o organiziranju federalnih specijaliziranih jedinica civilne zaštite, formirala je 11 specijaliziranih jedinica koje su sastavljene od uposlenika FUCZ. Pripadnici ovih jedinica kontinuirano se obučavaju i opremaju u skladu sa modulima Mehanizma civilne zaštite EU. A pristup članstvu Mehanizmu pružit će priliku dodatnog unaprijeđenja efikasnosti ovih jedinica i mogućnost njihovog certificiranja u skladu sa navedenim standardima Evropske unije, kazala nam je Majda Kovač, viša stručna saradnica za odnose s javnošću FUCZ.

Dodaje, ovakvim obukama po standardu Evropske unije, pripadnici ovih jedinica povećali bi i svoju interoperabilnost i odgovorili na zahtjeve za pomoć putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije.

Interoperabilnost podrazumijeva to da, kada određene zemlje članice Mehanizma (i članice EU i one koje to nisu) zatraže pomoć, one naznače šta je njima od te pomoći potrebno. Nekad će im biti potrebni timovi, nekad oprema, nekad pola tima. Svaki tim mora biti sposoban da funkcioniše i u drugom timu, zajedno sa drugim timom. Ljudi mogu biti poslati, i oni moraju biti sposobni da rade sa opremom, jednako i kod nas i u Evropskoj uniji. Oprema mora biti standardizovana a timovi sposobni da rade sa njom u bilo kojoj zemlji članici Mehanizma.

Također, ako Bosna i Hercegovina određenoj zemlji dostavi opremu koja je potrebna, ona mora biti standardizirana, kako bi timovi koji će raditi, mogli raditi sa njom. Vrijedi istaći da se mogu praviti i mješoviti timovi iz više zemalja i oni moraju biti sposobni da rade zajedno.

https://youtu.be/l6kJHESBk6A

Oslobođenje