Cijene s obiju strana granice slične, povrat PDV-a najbolja opcija za uštedu

Nekad je bilo uobičajeno da građani susjedne Hrvatske po meso, mlijeko, mliječne proizvode te ostale artikle dolaze u BiH.

Danas je situacija znatno drugačija. Pravila na granici, ali i rast cijena u BiH promijenili su kupovne navike potrošača s obiju strana granice. Građani koji žive u pograničnim područjima često koriste priliku kako bi otišli u susjednu zemlju i većom kupnjom ili povratom PDV-a uštedjeli na kraju mjeseca. No, pitanje je uopće kolike su razlike u cijeni i ima li ih kada su određeni proizvodi i usluge u pitanju. Dok jedni tvrde da se isplati ići u prekogranični šoping, drugi ne dijele to mišljenje.

Usporedbe cijena

“Mislim da se ne isplati ići u Hrvatsku u kupnju”, kaže gospođa koja živi u pograničnom pojasu i dodaje da su razlike u cijenama neznatne. Njezino mišljenje ne dijeli gospodin s druge strane granice. “Smatram da se zbog povrata PDV-a nama isplati ići u BiH, kao i onima iz BiH kupovati u Hrvatskoj. Ipak se uštedi na PDV-u”, kaže.

Stanovnicima BiH posebno je primamljiv odlazak preko granice u Lidl. Kažu da su cijene znatno povoljnije nego u BiH, a tu je i povrat PDV-a.

“Često odem u Lidl, pratim njihovu ponudu i posebno kad su neki meni primamljivi proizvodi, odemo. Po mom mišljenju, kvalitetniji su od onih koji se nude na našem tržištu, uz to su i jeftiniji, a izvršimo i povrat PDV-a”, kazala nam je jedna sugrađanka.

Da se ipak isplati iz BiH otići u kupnju u Hrvatsku, potvrđuju i cijene. Za 250 grama maslaca stanovnici BiH u domaćim trgovinama trebaju biti spremni izdvojiti i do osam KM, ovisno o proizvođaču, dok se u europskim zemljama za taj novac može kupiti čak i do kilogram maslaca. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je ta namirnica često na akciji te ju se redovito može kupiti po cijeni od 2 do 3 KM (250 grama).

Ništa bolja situacija nije ni s mlijekom. U trgovinama u BiH cijena litre mlijeka nerijetko se kreće od 2,50 do 3 KM. Vremena su se očigledno promijenila. Cijene velikog broja artikala u BiH premašile su one u Hrvatskoj, a i zabrana unosa robe, osobito mliječnih i mesnih proizvoda, očigledno je utjecala i na promjene navika kupaca.

Poskupljenja u BiH
Kada je riječ o poskupljenjima, napravili smo usporedbu cijena iz siječnja ove godine i istog mjeseca pet godina prije, točnije 2019. Te ne tako davne 2019. kilogram riže u prosjeku je stajao 2,90 KM, odnosno 1,60 KM manje nego u siječnju ove godine, kada je isti proizvod stajao 4,50 KM. Cijena kruha od pšeničnog brašna skočila je s 2,20 KM na 3,60 KM, dok je kilogram pšeničnog brašna u prosjeku poskupio za 0,50 KM (s 1 KM na 1,50 KM).

Mlijeko je po litri u prosjeku skuplje za oko 90 feninga, kilogram banana isto toliko, kokošja jaja za 10 feninga, jabuke za 80 feninga, kilogram graha za 1,30 KM… Najveći skok zabilježen je kod mesa. Naime, kilogram junetine bez kosti u siječnju 2019. stajao je 13,10 KM, a u istom mjesecu ove godine 20,10 KM, što znači da je kilogram junetine u pet godina poskupio za čak 7 KM. Nešto malo manji, ali ipak rast zabilježen je i kod ostalih vrsta mesa. Kilogram svinjetine s kosti skuplji je za 3,50 KM.

U siječnju 2019. za kilogram ove vrste mesa izdvajalo se 7,90 KM, a u siječnju ove godine 11,30 KM. Svježa piletina po kilogramu u prosjeku je skuplja za 2,20 KM, a svježa pastrva za 2,50 KM. Kilogram mljevene kave također je zabilježio veći rast cijene, gotovo 5 KM. S 13,40 KM rastao je na 18,10 KM. Za kilogram mliječne čokolade izdvaja se 2,70 KM više, a maslac 7,30 KM više.

Večernji list