Cijene mesa rastu zbog globalnih problema, ali i zbog manje ponude na tržištu

Cijene skoro svih prehrambenih proizvoda proteklih mjeseci znatno su porasle, a tako je bilo i sa mesom i mesnim prerađevinama.

Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko devet KM, a sada je ta cijena 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se on kreće oko 24 KM.

Razlog za to, kako nam je kazao Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je i sam u mesnoj industriji, su globalni problemi, poskupljenje svih sirovina neophodnih za proizvodnju mesa, a to su stočna hrana, žitarice i uljarice, kako kod nas tako i na svjetskom tržištu.

Cijene svježeg mesa rasle su više nego cijene prerađevina od mesa, a Vasić kaže kako je to zbog toga što je smanjena i ponuda, ali kaže da je potražnja i dalje velika.

“Građani sada masovno kupuju proizvode od mesnih prerađevina, kao što su konzerve i drugi proizvodi koji mogu duže stajati, i zbog te povećane potražnje raste i potreba za proizvodnjom i nabavkom takvih proizvoda. To onda rezultira i povećanom cijenom krajnjim potrošačima, a sve se to dešava zbog toga što su sirovine na globalnom tržištu poskupjele i proizvođači se moraju prilagođavati tome”, kazao je Vasić.

Ono što bi se u narednom periodu trebalo i moralo uraditi kako bi se koliko toliko situacija držala pod kontrolom, smatra Vasić, jeste prava reakcija vlasti.

“Jedino rješenje u ovom momentu jeste da entitetske vlade hitno poticajima potaknu proljetnu, odnosno ljetnu žetvu pšenice i sjetvu kukuruza, dva pokretača koja direktno utječu na cijenu brašna u ljudskoj ishrani i cijenu kukuruza u ishrani za stoku i perad. To sve lančano utječe i na proizvodnju mesa, a tu je i proizvodnja suncokreta i repice za proizvodnu ulja. Ako bi se u narednih mjesec dana podstakla veća proizvodnja ovih proizvoda onda bismo bili sigurniji i vlade bi imale svako moralno pravo da ograničavaju marže i sve ostalo”, istakao je Vasić.

Međutim, ukoliko ratari budu prepušteni sami sebi, bez pomoći vlasti da sade po trenutnim cijenama i sa vlastitim sredstvima, onda bi se, kaže Vasić, poskupljenja nastavila i u narednom periodu. Već sada, ističe, veliki broj proizvođača je u nedoumici da li da nastave sa proizvodnjom, jer ne znaju koliko im se više isplati po aktuelnim većim cijenama kupovati sirovine za proizvodnju.