Cijene goriva opet rastu, iz Ministarstva tvrde da je u FBiH ipak najjeftinije. Kako se cijena upće određuje?

U Federaciji BiH još je uvijek na snazi Odluka o ograničenim maržama za naftne derivate donesena još u travnju 2021. godine. Prema toj Odluci maksimalan iznos marže u veleprodaji je 6 feninga dok u maloprodaji marža može iznositi maksimalno 25 feninga po litri. Broj prekršaja je znatno smanjen iako je isprva bilo dosta izbjegavanja tog ograničenja, pojašnjava u razgovoru za Fenu pomoćnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo.

“U prvoj godini od donošenja odluke izdano je oko 500 hiljada KM prekršajnih naloga. No, u zadnje vrijeme toga je sve manje što znači da je postignuta zadovoljavajuća disciplina i pridržavanje odluke koja je na snazi”, govori Maslo.

Istaknula je kako su cijene u Federaciji BiH uvijek najniže ili među najnižima.

“Tako da recimo u julu ove godine što se tiče BMB- 95 Federacija BiH imala je najniže cijene”, dodaje Maslo.

Ističe da, ako se usporede cijene u BiH s drugim zemljama u regiji, s višim cijenama slijede Sjeverna Makedonija, Slovenija, zatim Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Albanija.

Ipak, činjenica je da cijene rastu pa je prosječna maloprodajna cijena litre BMB 95 krajem augusta od 2,77 KM viša za 7, 36% u odnosu na prethodni mjesec ali je isto tako 31. augusta cijena navedenog derivata niža za 7,05% u odnosu na prosječnu cijenu iz augusta 2022. godine. Što se tiče dizela prosječna cijena je 2,80 KM po litri i ta prosječna cijena je viša za 12 % u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, 31. augusta cijena dizela je niža za 13,04 posto u odnosu na prosječnu cijenu iz augusta 2022. godine.

Način određivanja cijena nafte

Javnost često bune podaci da cijene sirove nafte padaju dok cijene goriva na benzinskim crpkama rastu. U Ministarstvu trgovine pojašnjavaju kako ta dva pojma sirove nafte i naftnih derivata kao gotovog proizvoda valja razdvojiti jer se cijene formiraju na različite načine.

Naime, za sirovu naftu postoje odgovarajuće berze, najpoznatija je Londonska, gdje na cijenu utječe odnos ponude i potražnje, kurs dolara kao i kompletna geopolitička situacija. Sirova nafta kada se proda po tim berzovnim cijenama dalje ide tankerima i to je onda proces koji traje i nekoliko sedmica.

Potom zemlje OPEC-a, koje izvoze skoro 40 posto ukupne svjetske nafte, najmanje dva puta godišnje održavaju sastanke u Beču kada donose odluke vezane za proizvodnju i izvoz sirove nafte. Na zadnjem sastanku u aprilu ove godine odlučili su smanjiti proizvodnju za blizu 1,4 miliona barela dnevno što predstavlja oko 3, 5 posto ukupnog izvoza.

“Zabrinjavajuće je to što OPEC i dalje ustrajava na svojoj odluci o smanjenju proizvodnje na 1, 4 miliona barela dnevno što u biti prouzrokuje veću potražnju nego što je ponuda i slijedom toga cijena naravno ide gore. E sada sve ovisi od tečaja dolara i vrlo je teško davati bilo kakve prognoze u tom smislu”, pojašnjava situaciju pomoćnica federalnog ministra trgovine.

Dodaje kako je rafinerijska cijena opet nešto posve drugo.

Tu cijenu utvrđuje rafinerija, a na osnovu posebne PLATTS EUROPEAN MARKETSCAN kotacije na koju dodaje rafinerijsku premiju odnosno rafinerijsku maržu. Dodatno na formiranja cijene utječu domaći propisi koji se odnose na indirektne poreze. Primjerice, akcize koje za BMB 95 iznose 35 feninga po litri goriva, za dizel 30, za lož ulje 45 feninga, s tim da se odmah obračunava još jedan indirektni porez, a to je cestarina koja iznosi 45 pfeninga, izuzev za kerozin i lož ulje.

“To predstavlja nabavnu cijenu na koju distributeri dodaju svoje marže, veleprodajnu i maloprodajnu. Nakon toga dolazimo do prodajne cijene na koju se doda 1 fening po litri svakog derivata, što je taksa za obvezne rezerve i finansiranje Naftnog terminala Federacije BiH u svrhu osiguravanja tih obveznih rezervi”, pojašnjava Maslo.

Istaknula je kako na formiranje cijena utječu ponuda i potražnja.

“Prilikom formiranja cijena vrlo je bitna potražnja kao i ponuda, a što se tiče potražnje, ukoliko ona ne opada ni cijena neće opadati. Činjenica je da su i kupci suučesnici u toj priči vezanoj za cijene jer u biti trgovca će samo konkurencija natjerati na snižavanje cijene”, dodaje Maslo.

Naglašava da kroz aplikaciju Federalnog ministarstva trgovine, koju prati više od 200 hiljada korisnika, kupci stalno imaju podatke o cijenama i maržama svih 715 benzinskih pumpi te se prema tome mogu orijentirati gdje nabaviti gorivo.

Razlike u cijeni znaju biti između 10 i 15 feninga za isti derivat, što je dosta veliki raspon.

Novi Zakon o kontroli cijena

Maslo ističe kako bi se do kraja godine trebao izraditi Prednacrt novog Zakona o kontroli cijena s jasnijim odedbama kojima bi se proširile mjere neposredne kontrole te definirale kaznene odredbe koje su u postojećem zakonu relativno niske.

“Do sada je nažalost bilo slučajeva da se isplati platiti kaznu i da nastave opet po istom pa ćemo to promijeniti”, zaključila je Maslo. Postojeći Zakon je iz 1995. godine s tim da je imao određene izmjene 2008. godine.