Cijena peleta sa 300 skočila na 500 KM po toni, poskupjeli i drvo i briket

Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.

Cijena peleta po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM.

Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je prošle zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.

Uz ovu računicu jedan penzioner teško da može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri penzije samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta više.

Tim povodom razgovarali smo s Josipom Šakićem, privrednikom iz drvne industrije Srednjobosanskog kantona, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru za Klix.ba kazao da je na tržištu došlo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.

“Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je došlo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog perioda, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa”, kazao je Šakić.

Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma teško na tržištu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas viša nego prošlih godina.

Šakić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.

“Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto”, dodao je naš sagovornik.

Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom tržištu došlo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije tržišta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.

Na kraju se postavlja pitanje šta predstavlja ekološko, a šta finansijski prihvatljivo grijanje građana BiH u današnjem vremenu, kada je u državi penzionera minimalna penzija manja od 400 KM.