Čije zahtjeve podržavaju strani pregovarači u Izbornom zakonu: Primjer Angeline Eichhorst

Izvršna direktorica Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan i Tursku Angelina Eichhorst stigla je u Bosnu i Hercegovinu da, skupa sa američkim izlasnikom Matthewom Palmerom, učestvuje u novoj rundi pregovora o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona.

Za razliku od Palmera, čija je uloga izazvala brojne komentare u javnosti, posebno nakon što je objavljen njegov non-paper u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, Eichhorst je ostala u sjeni. Međutim, kako saznajemo iz diplomatskih izvora, zapravo je Eichhorst mnogo više nego Palmer agilna u pregovorima o Izbornom zakonu, te u određenim segmentima pokazuje pristrasnost u korist HDZ-ovih zahtjeva.

Eichhorst i Palmer su i 2018. godine učestvovali u procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona u vezi sa provođenjem presude Ljubić. Podsjećamo, tada je razmatrano pitanje popunjavanja Doma naroda Federacije.

Palmer i Eichhorst su u junu 2018. godine, zajedno sa tadašnjim ambasadorima SAD-a i EU Maureen Cormack i Larsom Gunnarom Wiegemarkom, organizirali sastanke političkih stranaka na kojima se razgovaralo o rješenju.

Slično kao danas, tada se također vršio pritisak na probosanske političke stranke, prvenstveno SDP, SDA i DF, da popuste pred zahtjevima HDZ-a koji je tražio da se prekine praksa da svi kantoni daju delegate u Klubu Hrvata, te da delegate u tom klubu daju samo kantoni sa hrvatskom većinom.

Kako kaže izvor Klix.ba, upravo je Angelina Eichhorst tada presjekla, kazavši kako se ne može prihvatiti rješenje HDZ-a, ukoliko su protiv njega probosanske političke stranke koje su imale više od 600 hiljada glasača, u poređenju sa 119.000 HDZ-a.

Lekcije iz 2018.

Eichhorst je tada naučila lekciju, shvativši da se ne može gurati rješenje, koje odgovara HDZ-u, ako su probosanske stranke okupljenje u jedan. Zato je upravo insistirala da se ne ponovi situacija iz 2018. godine, te je, kako je i naznačeno u Palmerovom non-paperu, bilo od najvećeg značaja izolirati SDP i NS od SDA i DF-a, te reducirati format pregovora na Čovića i Izetbegovića.

To je na koncu pristup, koji sve vrijeme promovira i predlaže i sam Čović, insistirajući da pregovori trebaju biti između SDA i HDZ-a s obzirom da te stranke imaju najviše ruku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH sa područja FBiH, te da će ostale probosanske stranke pratiti šta se dogovori.

Uloga Hrvatske

Postoje informacij i da je Eichhorst i pod snažnim pritiskom predstavnika Republike Hrvatske u Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu, ali je ključni faktor njenog priklanjanja HDZ-u zapravo konformistički pristup, s obzirom da joj probosanske snage ne mogu stvarati glavobolju u Briselu, jer, za razliku od Zagreba, nemaju učešće u evorpskim institucijama.

Postavlja se, međutim, pitanje zašto su probosanske stranke pristale na reducirani format pregovora i zašto ne insistiraju da se pregovori vode na jednak način kao i 2018. godine, kada su sve zainteresovane strane istovremeno bile za stolom.

Razmjena teritorije i slučaj Kosovo

Eichhorst je, skupa sa Richardom Grenellom i Palmerom, bila jedan od glavnih kreatora prijedlog o razmjeni teritorije između Srbije i Kosova, po etničkom principu. Tada je administracija Donalda Trumpa podržala takav prijedlog. To je nedavno potvrdio i njemački analitičar Bodo Weber.

U ključnom trenutku se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel sazivajući, sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, sastanak sa liderima država Zapadnog Balkana. Tada je jasno poručeno da ne može biti izmjene granica po etničkom principu, a inicijativa Angele Merkel je spriječila plan razmjene teritorije.

Kako naš izvor kaže i u pregovorima o Izbornom zakonu ključni će biti stav nove vlade u Berlinu, posebno nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nakon prodaje aviona Rafael, iskazao podršku Zagrebu po pitanju Izbornog zakona u BiH.

Ključno će biti da li će novi njemački kancelar Olaf Scholz ili ministrica vanjskih poslova Anaalena Baerbock poduzeti sličnu inicijativu onoj Merkelinoj iz aprila 2019. godine i spriječiti Eichhorst i Palmera da rješavaju sporova, kroz etničke podjele.

U svakom slučaju, imperativ probosanskih snaga trebao bi biti, osim iznalaženja zajedničkog stava o konkretnim pitanjima izmjene Izbornog zakona (model za Predsjedništvo, pitanje Doma naroda FBiH), i internacionalizacija ovog pitanja i upoznavanje vlada svih važnih članica EU o pregovorima koji se vode.