Četvrtina bh. grada je pod klizištima, neka od njih 2.100 bi mogla biti aktivirana u narednim danima

Okvirno četvrtina površine Tuzle ugrožena je procesima klizanja terena, a zbog obilnijih kišnih padavina u narednih nekoliko dana moguće je očekovati aktiviranje određenih klizišta. Trenutno je na snazi žuti meteoalarm, a civlina zaštita je u stanju pripravnosti.

Sedam posto površine Tuzlanskog kantona ugroženo je procesom klizanja. Tereni u podmajevičkoj i trebovačkoj zoni, u kojima su Čelić, Sapna, Gračanica, Srebrenik i Gradačac su posebno pogođeni.

Od svih njih najviše se izdvaja Tuzla u kojoj je zvanično registrovano 2.100 klizišta. Neka od njih bi u narednim danima mogla biti aktivirana, shodno najavljenim količinama kišnim padavina, potvrđeno je za Klix.ba iz Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa Grada Tuzle.

“U narednom periodu očekujemo nešto intenzivnije padavine, a shodno geoalarmu koji smo razvili u Tuzli kao prva lokalna zajednica u BiH. Na osnovu ovog alarma, ukoliko na području grada padne više od 50 litara kiše po metru kvadratnom očekujemo pojavu manjih klizišta ili reaktiviranje većih postojećih, uz izlijevanje vode u manjim vodotocima i bujična plavljenja”, kaže za Klix.ba Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Službi Civilne zaštite Grada Tuzle.

Građani pozvani na oprez

Žuti geoalarm je za područje Tuzle već uključen, s obzirom da se u narednih pet do sedam dana očekuju količine padavina od 50 litara po metru kvadratnom bilo da je to na satnom ili dnevnom osnovu.

Služba civilne zaštite se već nalazi u stanju pripravnosti, građane pozivaju na oprez, navodeći da su oni relevantna adresa za prvo obraćanje ukoliko bi došlo do problema u kontekstu aktiviranja klizišta.

Za građane je još nešto ranije izrađen promotivni vodič s najvažnijim uputstvima u slučaju nastanka neželjenih posljedica zbog pokretanja klizišta, a tokom razgovora za Klix.ba Mulać je ukazao na one najvažnije, uz akcentiranje da ne poduzimaju nikakve aktivnosti na terenu bez stručnog mišljenja.

“U slučaju dešavanja promjena na terenu ili na objektima na kojima primijete deformacije štokova vrata, zatim pucanja na okolnim pločnicima i slično, potrebno je da se na broj telefona 121 jave Službi civilne zaštite te ukažu na problem. Također, bitno je da se sklone iz kritične zone, a kao i to da nikakve korake ne poduzimaju sami, u kontekstu radova na ranjivom terenu nakon pokretanja klizišta”, ističe sagovornik portala Klix.ba.

Ukoliko živite u predjelima koja su podložna klizištima i odronima obratite pažnju i na čudne zvukove koji mogu biti pokazatelji pokretanja klizišta ili odrona – poput lomljenja drveća i slično. Ukoliko ste u blizini potoka ili kanala, budite na oprezu zbog povećanja ili smanjenja protoka ili zamućivanja vode. Razmotrite mogućnost napuštanja ugroženog mjesta pod uslovom da to možete bezbjedno učiniti. Ostanite budni i na oprezu!

Još uvijek ima vremena za prevenciju

Iako su kišne padavine već prisutne na području Tuzle, za prevenciju još uvijek nije kasno. Hitno čiščenje kanala i vodotoka od velike važnosti mogu biti u ovim, načelno kritičnim trenucima.

“U mjerama opreza za građane u kritičnim dijelovima grada je potrebno i da prokopaju kanale oko objekta kako bi se pripremili za odvodnju vode”, nastavlja Mulać.

Tuzla je najranjivija u BiH po pitanju klizanja terena, a kao takva jedina u našoj zemlji ima izrađenu kartu na kojoj su izvojene konture područja sa klizištima, a riječ je o njih čak 2.100. Također, na karti su označeni i lokaliteti na kojima bi potencijalno moglo doći do pokretanja klizanja terena

Interventne sanacije klizišta već nekoliko godina se provode u Tuzli, a lani je izvršena sanacija njih ukupno devet. Plan za 2023. se kreira, a obilaskom terena u cilju skeniranja stanja, geolozi su ponovo svjedočili starom problemu, a koji se ogleda u posljedicama nesavjesnog ponašanja građana koji vodotoke zatrpavaju smećem, potencijalno stvarajući mogućnost nastanka poplava. One na kraju vode i do aktivacije ili reaktivacije klizišta.

“Gradske službe ne mogu stići očistiti sve vodotoke koji postoje na području Tuzle, s obzirom da je naša mreža razvijena na više od 33 kilometra dužine vodotoka na kojima se mogu pojaviti bujične vode. Građani te vodotoke moraju držati čistim, kao i kanale koji se nalaze na otvorenim padinama, odnosno livadama. Ukoliko su zaprljani, moraju se angažirati i očistiti ih jer na takav način sprečavaju moguće nastanke problema”, kaže Mulać.

Područje Tuzle je ranjivo po pojavi klizišta zbog geološkog i aspekta padavina te nelegalne gradnje, uz izvođenje radova koji nisu prilagođeni uslovima na terenu.

“Na geološki sastav terena, morfologiju i padavine mi ne možemo posebno utjecati, ali se moramo prilagođavati uslovima. Među njima je legalna gradnja objekata, uz dobijanje svih neophodnih saglasnosti, što znači da je vršite na stabilnom terenu ili da su poduzete sve stručne aktivnosti kojima ste osigurali teren na kojem neće doći do oštećenja objekta”, naglašava Mulać.

Iz Civilne zaštite Tuzle kažu da odgovorno ponašanje u prirodi te legalna gradnja na sigurnim zonama koje su izvan vodotoka, jedini su mogući načini za sprečavanje nastanka klizišta, a svijest građana mora biti na znatno većem nivou nego što je to trenutno.

Na kraju kažimo i to da su značajnije padavine i pojava velikih klizišta u Tuzli zabilježene 21. juna 2001. godine, a kritične količine kiše su 70 litara po metru kvadratnom, bilo da je riječ o satnom ili cjelodnevnom obimu. Slično je bilo i 2010. te 2014. godine.

Klix.ba