Četiri stvari koje treba znati nakon prirodne katastrofe u BiH, a odnose se na prognozu i obavještavanje

Više je neodgovorenih pitanja nakon nedavnih katastrofalnih poplava i odrona u dijelovima Bosne i Hercegovine, među kojima su ona koja se odnose na odgovornost nadležnih.

Najznačajnije je pitanje ono koje se odnosi na to da li je urađeno sve ono što se moglo uraditi za zaštitu stanovništva i ublažavanje materijalne štete. Ovo pitanje je utoliko više opravdano zbog toga što je predviđeno da se poplave i odroni mogu dogoditi. Zapravo, obavještenje se objavi uvijek kada se utvrdi da je nepogoda izgledna.

Ta obavještenja objavljuju Agencija za vodno područje Jadranskog mora, što je bio slučaj prije katastrofe u Hercegovini, i Agencija za vodno područje rijeke Save. Međutim, iz Agencije za vodno područje rijeke Save su obavijestili na moguće poplave u Krajini, ali ne i na moguće poplave u Kiseljaku, Kreševu i Fojnici. U Krajini poplava nije bilo, ali ih jeste bilo u spomenutim gradovima srednje Bosne.

Zbog toga smo Agenciju za vodno područje rijeke Save pitali zašto je izostalo obavještenje za dio zemlje koji je ipak poplavio.

O izostanku obavještenja za Kiseljak, Kreševo i Fojnicu

Iz Agencije su u odgovoru na upit Klix.ba napomenuli da se njihove nadležnosti uglavnom odnose na upravljanje vodama i vodotocima prve kategorije, i to na vodnom području Save u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zaduženi su za predviđanje poplava u realnom vremenu u vodotocima Save, a uglavnom je riječ o lokacijama hidroloških stanica kojima Agencija upravljaju. Koriste četiri platforme za prognozu poplava, a to su:

• Nacionalna platforma za vodno područje Save u Bosni i Hercegovini, i to za slivove Une, Sane (uključujući rijeke Klokot, Unac i Sanica), Vrbasa, Bosne (uključujući Željeznicu, Usoru, Krivaju i Spreču) i Tinje. Ovu platformu su razvile Agencija za vodno područje rijeke Save, Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ), ‘Vode Srpske’ i Hidrometeorološki zavod Republike Srpske;

• Regionalna platforma za čitav sliv Save, koju su razvile Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora;
• Regionalna platforma za Drinu, koju su razvile Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora;
• Evropska platforma za hidrološku prognozu (EFAS), za koju su u Agenciji za vodno područje rijeke Save istakli da se jedino njome mogu prognozirati bujične poplave.

U Agenciji uvjeravaju da povremeno obaviještavaju o bujicama, koristeći se EFAS-om. No, istakli su šta je problem kod predviđanja bujica.

“Prognoza pojave bujica je nezahvalna i teško ostvariva jer modeli trebaju biti detaljno razvijeni na znatno manjem obuhvatu, kako bi se prostorno mogla locirati eventualna pojava bujica. Drugi aspekt nepouzdanosti prognoze jeste količina padavina koja uzrokuje bujice”, naveli su.

Podsjetili su da se prilikom prognoziranja koristi numerički matematski model padavina, tj. koliko će padavina biti i na kolikom području. Shodno tome, simulacija hidroloških i hidrauličkih modela zavise, kako su obrazložili, isključivo od prognoznog modela padavina.

Naglasili su da Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica međunarodnih platformi koje koriste numeričke modele padavina, tako da Agencija u okviru svojih sistema za prognozu poplava koristi numeričke modele razvijene u Hrvatskoj, Sloveniji i Evropi (Aladin i ECMWF).

Tvrde da ono što se dogodilo 4. oktobra skoro nije bilo moguće prognozirati, a za ovu tvrdnju su priložili prikaz, uz objašnjenje.

“Prikazane padavine su prognozirane numeričkim modelom ECMWF, gdje se može vidjeti vjerovatnoća padavina većih od 150 milimetara. Prognozni numerički modeli su pokazali da će padavine dominantno biti na planinskom području Hercegovine, tj. planini Čvrsnici. Ono što se dogodilo jeste da je bilo više od 300 milimetara padavina, a padavine su prostorno, u odnosu na prognoznu sliku, translatorno pomjerene prema Jablanici i Konjicu, što je zahvatilo i slivove Lepenice, Kreševke i Željeznice (pritoka Fojničke rijeke), koje pripadaju vodnom području Save”, obrazložili su.

Nadalje, naglasili su da je na priloženom prikazu primjetno da je prema prognozi ECMWF-a nula posto iznosila vjerovatnoća da će tolika količina kiše pasti na navedenom području. Prethodno navedeno su istakli kao razlog zašto u njihovom obavještenju iz 2. oktobra nije bilo obavještenja o mogućim bujičnima poplavama na području Kiseljaka i Fojnice.