Čest je slučaj zamjene otrovne gljive za jestivu, ako ih kupujete na pijaci, to ne znači da su sigurne

Nekoliko stanovnika iz Šapca i Beograda u Srbiji ovih dana završilo je u bolnici, a razlog je trovanje gljivama.

I u Bosni i Hercegovini nisu rijetki slučajevi trovanja gljivama tokom proljeća i jeseni kad mnogi, a da nemaju dovoljno znanja o gljivama, beru ove plodove u prirodi, a potom ih konzumiraju i prodaju po pijacama ili pored puta.

Stručnjaci za gljive stalno ističu kako je to pogrešno i kako se “priučeni poznavaoci gljiva” mogu vrlo lako prevariti jer mnoge otrovne gljive izgledom podsjećaju na jestive.

Važno je znati da, pored nekoliko stotina jestivih, nejestivih i ljekovitih gljiva, postoji deseci otrovnih i vrlo otrovnih gljiva, te da zbog toga treba biti jako oprezan i ni u kom slučaju ne odlaziti u branje plodova bez iskusnog, odnosno dobrog poznavaoca gljiva. Također, gljive ne treba uzimati od sumnjivih prodavača pored puta, pa čak i na pijacama treba dobro provjeriti od koga se i šta uzima.

Vrijeme kao pokazatelj ozbiljnosti trovanja

U Centra za kontrolu trovanja, koji se nalazi u sastavu Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo, kažu kako svake sezone evidentiraju nekoliko slučajeva trovanja gljivama, iako se, dodaju, svi koji se suoče s tim zdravstvenim problemom, ne prijavljuju uvijek njima.

– Evo baš ovih dana imali smo poziv žene iz okoline Banje Luke koja se otrovala vrganjima koji nisu bili jestivi – otkrivaju nam u Centru za kontrolu trovanja.

Prilikom konzumiranja gljiva, naglasak je uvijek na prevenciji trovanja, stoga se, kako kažu u Centru, treba držati određenih pravila i upozorenja pri branju i konzumiranju kako do toga ne bi došlo.

– Ozbiljnost trovanja u većini slučajeva može se odrediti na temelju vremena koje je potrebno da se pojave simptomi nakon konzumiranja gljiva, pa razlikujemo: trovanje s brzom pojavom simptoma (od 20 minuta do šest sati nakon konzumiranja (pacijenti koji u roku od tri sata nakon uzimanja gljiva razviju znakove i simptome, uglavnom su konzumirali gljive koje ne uzrokuju stanja opasna po život) i trovanje s kasnom pojavom simptoma (šest sati do nekoliko dana nakon konzumiranja) koje uzrokuje ozbiljnu, potencijalno opasnu toksičnost. Ako se radi o djeci, kod bilo kakve sumnje na trovanje gljivama, bez obzira na brzinu pojave simptoma, dijete treba pregled i liječenje pedijatra. Ukoliko se radi o trovanju s kasnom pojavom simptoma obavezno je potražiti pomoć ljekara – ističu u Centru za kontrolu trovanja.

Prema njihovim riječima, najčešće grupe simptoma (sindromi), koji se javljaju nakon konzumiranja nejestivih gljiva, jesu:

– Gastrointestinalni sindromi – ovaj tip trovanja najčešći je i izazivaju ga mnoge vrste gljiva. Simptomi koji se javljaju su mučnina, povraćanje i proljev, ubrzo nakon konzumiranja tako da se radi o trovanju s brzom pojavom simptoma.

– Muskarinski sindrom – kod gljiva koje sadrže najviše otrovnog alkaloida muskarina simptomi će se javiti vrlo brzo nakon konzumiranja u obliku jakog znojenja, slinjenja, suženja zjenica, mučnine i povraćanja.

– Mikoatropinski (muscimolski) sindrom – javlja se kod gljiva koje sadrže alkaloid muskarin u maloj količini te muscimol, ibotensku kiselinu i muskazon koji izazivaju glavninu simptoma. Kod mikoatropinskog sindroma znakovi trovanja javljaju se brzo, nakon jednog do četiri sata. Prvo se javljaju bolovi u stomaku, znojenje, povraćanje i proljev. Nakon toga dolazi do pojave nervnih smetnji, a može doći do delirija, halucinacija i nesvjestice.

– Faloidinski sindrom – do razvoja ovog sindroma dolazi kod trovanja gljivama koje sadrže 10-tak različitih toksina od kojih su najotrovniji faloidini i amanitini. Počinje desetak i više sati nakon konzumiranja, čak i nakon nekoliko dana. Smrtnost kod odraslih je 30 do 50 posto, a kod djece u sto posto slučajeva trovanja. Simptomi su najprije probavne smetnje, povraćanje, bolovi u trbuhu, proljev, opća slabost i vrtoglavica. Nakon toga dolazi do oštećenja jetre s jakom žuticom, oštećenja bubrega, krvarenja u crijevima te je u velikom broju slučajeva jedino učinkovito liječenje transplantacija jetre.

– Parafaloidinski sindrom – znakovi trovanja javljaju se nakon tri dana, ponekad i nakon dvije sedmice od konzumiranja. Simptomi trovanja su žeđ, suhoća usta, poremećaj u radu bubrega, bolovi u trbuhu, povraćanje i zatvor.

U Centru za kontrolu trovanja naglašavaju kako bi se svi oni koji planiraju ići u branje gljiva trebali pridržavati sljedećih savjeta:

– Jestivu gljivu treba znati sa sigurnošću identificirati i determinirati.

– Nemojte brati rijetke i slabije poznate vrste gljiva! Berite samo one koje dobro poznajete i koje odgovaraju opisu po karakteristikama, veličini, sezoni branja i staništu.

– Prepoznavanje i branje gljiva prema fotografijama s interneta i iz gljivarskih priručnika je nepouzdano, ima dosta sličnih vrsta gljiva i zabune su česte.

– Ako kupujete gljive s pijace, ne znači da su provjereno jestive.

– Prema okusu ne možemo razlikovati otrovne od jestivih vrsta, najotrovnije gljive su često vrlo ukusne.

– Kod branja gljiva neophodno je paziti da se jestive gljive ne dotiču u korpi s gljivama za koje niste sigurni da li su jestive. Naime, spore se mogu pomiješati među gljivama.

– Gljive sadrže veliki postotak bjelančevina i zbog toga spadaju u lako kvarljive namirnice te ih treba odmah očistiti i pripremiti za jelo.

– Gljive ne bi trebalo čuvati u frižideru ili komorama za duboko zamrzavanje, kao ni konzumirati s alkoholom.

– I jestive gljive mogu ponekad izazvati simptome kod osjetljivih ljudi, budući da sadrže hitin koji je teško probavljiv, a posebno ako se uberu prestare ili se duže vremena ostave u plastičnoj kesi, zbog početka procesa kvarenja i nastanka otrovnih tvari kao kod raspadanja mesa. U tom slučaju uglavnom se pojavi blaži oblik gastrointestinalnog sindroma.

– Maloj djeci općenito je bolje ne davati gljive za jelo, neki mališani slabo podnose čak i jestive gljive.

Šta znači uvjetno jestiva gljiva

Ističu kako se zamjena gljiva za jestivu najčešće događa kod vrganja.

– Ljudi vrlo često neke vrste vrganja, koje nisu jestive, zamijene za jestive. Primjera radi, Boletus calopus (gorki), kravlja balega ili lijeponogi vrganj, je gljiva koja nije jestiva, ali nije ni otrovna, lošeg je okusa i teško se probavlja. Također, i Boletus luridus – kovara, vrganjica ili mrežastonogi vrganj, uvjetno je jestiva. Ali šta to znači? Gljiva koja je uvjetno jestiva, zahtijeva poseban način pripreme, potrebno ju je prethodno kuhati i kuhanu vodu odliti. Prije i poslije jela takve gljive ne preporučuje se konzumiranje alkoholnih pića zbog mogućeg koprinskog sindroma (izazivaju ga gljive iz roda coprinus iz kojih je izolovan koprin). Djeluje slično kao i lijek koji se koristi u liječenju hroničnog alokoholizma, disulfiram (antabus), u suprotnom simptomi se javljuju vrlo brzo u obliku pojačanog znojenja, crvenila lica, glavobolje, mučnine – kažu u Centru za kontrolu trovanja.

Faktor