Cero: Ustavno-politički ping pong u vezi sa energetskim suverenitetom BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio rješenje kojim je produžio rok Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine za narednih šest mjeseci o izjašnjavanju spora između bh. entiteta Republike Srpske i BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija.

Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu, za N1 je prokomentarisao današnju odluku, podsjetivši da već više od godinu se vodi i aktivan je spor pred Ustavnim sudom BiH u rješavanju spornog pitanja izgradnji hidroelektrana na Drini.

Politički dogovor iza kulisa

“Naime, dodjela koncesija Republici Srpskoj, a potom i disponiranje toj koncesiji na način što su sklopili sporazum između dvije Elektroprivrede Republike Srpske i Republike Srbije, i izvršena dodjela 51, 49, u korist Republike Srbije dodjeljenje tri koncesije na rijeci Drini u koncesionom roku od po 50 godina, nije na žalost dobila svoj epilog u pređašnjem pokušaju. Ustavni sud je pokušao da vrati cijeli predmet Zajedničkoj komisiji za koncesije, koja je uistinu nadležna da rješava ovakve sporove između entiteta i države, međutim, ona nije dobila svoj epilog u tom pokušaju od 90 dana iz razloga što je sama Komisija za koncesije, ona državna, već davno derogirana, devastirana i nepotpuna“, kazao je Cero.

Istaknuo je i da je jedan od članova te Komisije pokrenuo spor pred Sudom BiH upućujući da Komisija ne može da donese odluku iz razloga proteklih rokova nepopunjenosti, pa i etničkog disbalansa u samoj Komisiji.

“Sud BiH do danas nije riješio to pitanje, pa je današnja odluka Ustavnog suda BiH da se ubrza rješavanje ovoga prigovora pred Apelacionim sudom BiH, a potom da se u roku od šest mjeseci ista ona Komisija u istom modalitetu Zajedničke komisije za koncesiju odredi o meritumu stvari. Jasno je prepoznati da se ovdje igra jedan neprincipijelni ping pon između ustavnog rješenja i političkog rješenja. Naime, sama Zajednička komisija je po svojoj definiciji, po načinu odabira, po načinu djelovanja, a i po činjenici kako se ona popunjava imanentno politički definirana. Način kako ljudi dolaze, i kako participiraju je imanentno politički i jasno je da Ustavni sud i ovoga puta izbjegava da se upusti u sam meritum i vruć krompir političke naravi gura upravo na teren gdje bi se eventualno u nekom političkom dogovoru iza kulisa cijeli predmet mogao riješiti na način gdje bi aktuelna situacija u BiH dobrim dijelom diktirala ishod same odluke Zajedničke komisije”, naglasio je sugovornik N1.

Ono što je zabrinjavajuće, istaknuo je on,  jeste činjenica da Ustavni sud danas nije se odredio prema predloženoj zaštitnoj mjeri.

“A zaštitna mjera podrazumijeva da cijeli predmet sporan ide u zamrzavanje, dakle da se ne obustava izgradnja radova, a koji su intenzivni”, kazao je Cero.

Štetne posljedice već nastaju

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić prije nekoliko dana je izjavila da se radovi na izgradnji Hidroelektrane Buk Bijela nastavljaju i da bi eventualna odluka o stopiranju tog projekta stvorila pravnu nesigurnost za sve investicije u BiH.

“Bilo je spekulacija da ćemo morati da pauziramo. Mi ne pauziramo, nemamo nikakvu odluku Ustavnog suda BiH, tako da nastavljamo. Uradili smo kompletnu pravnu analizu kao odgovorni investitori, tu prije svega mislim na Elektroprivredu Srbije i ne vidimo nijedan razlog da bilo ko stopira taj projekat. Ništa ne isključujem, ali zaista ne očekujem”, rekla je Brnabić.

Cero je istaknuo da su radovi već dobro odmakli, te da se čak spominju investicije od 50 miliona eura koje su već učinjene u ovom projektu.

“Izostanak zaštitne mjere i u ranijem periodu je već proizveo štetne posljedice koje će biti itekako teške za provodivost same eventualne odluke u cijelom predmetu. Cijela igra je ovoga puta svojevrsna agresija na energetski suverenitet BiH. Ukoliko sutra Ustavni sud ne donese zaštitnu mjeru i dozvoli da se radovi i dalje neometano odvijaju, bojim se da bismo mogli doći u situaciju da bilo kakva odluka Ustavnog suda bude neprovodiva. Štetne posljedice već nastaju, evidentne su i one bi mogle biti u iskazanoj mjeri obavljenih radova i mjeri uloženih novčanih sredstava, gotovo nepovratne, a sama presuda bi mogla biti pravno neprovodiva”, zaključio je stručnjak za državnu imovinu.