Čavalić: Priča o minimalnoj plaći od 1.000 KM dobro zvuči, ali nije realna

Priča o minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM, nije realna, jer ne ide u prilog većem dijelu naše ekonomije, odnosno manjim preduzećima koja zapošljavaju do 50 ljudi, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

– Za preduzeća koja imaju pet zaposlenih sa minimalnom plaćom od 1.000 KM vjerovatno bi dva zaposlenika dobila otkaz, jer tu vlasnik najčešće ima plaću od 1.000 KM, a ostala četiri zaposlenika imaju po 750 KM. Mikro, mala i srednje preduzeća čine većinu bh. privrede. Kada govorimo o minimalnoj plaći ne treba zamišljati preduzeće od 5.000 zaposlenih, nego ono od pet zaposlenih – navodi Čavalić.

On ističe da bi povećanje minimalne plaće na 750 ili 800 KM bilo realno, ali samo uz smanjenje obaveza prema državi, pa bi se novac umjesto u državnu kasu prelio u džepove radnika.

– Rast minimalnih plaća mora pratiti neki realni ekonomski rast. Cifra od 1.000 KM lijepo zvuči, ali nema pojašnjenja iza nje. Postoji mogućnost da topli obrok, prijevoz i regres uđu u oporezivi dio, što će dovesti do rasta minimalne plaće koja bi u tom slučaju porasla na otprilike 750 KM. Međutim, bolja je opcija da se zbirna stopa doprinosa spusti na 30 posto ili ispod i da se porez na dohodak zadrži na 10 posto, a ne da se poveća na 13 posto. U tom bi slučaju taj višak išao radnicima, a ne državi – pojašnjava Čavalić.

Kada su u pitanju poslodavci i priča o povećanju minimalne plaće, Čavalić navodi da su različita gledanja, zavisno o kakvim se industrijama i poslovima radi.

– Statistički broj ljudi koji rade opada, a rastu plaće. U IT sektoru nema plaće ispod 1.000 KM, u nekim drugim sektorima plaće su manje, ali se to vezuje i za sredinu, odnosno gdje živite i kakvi su troškovi života. Manjak radnika generalno povećava materijalne, ali i nematerijalne kompenzacije, poput boljih uvjeta rada i mogućnosti kreditiranja – navodi Čavalić.

Većinu naše ekonomije čine preduzeća do 50 zaposlenih, podvlači on, a svi stalno gledamo velike firme koji zapravo čine mali dio privrede.

– Inflacija je dovela do toga da radnici gdje god mogu traže veće plaće. Zabrinjava je da sindikati koriste svoju povoljnu poziciju i pregovaračku moć u javnom sektoru i na uštrb radnika u realnom sektoru povećavaju sebi plaće. Na taj način bi višak sredstava od indirektnih poreza, koji je prikupljen zahvaljujući poskupljenjima, bio usmjeren samo u rast plaća u javnom sektoru. Ono što je potrebno su reforme, koje će taj novac usmjeriti i u rast plaća u realnom sektoru – navodi Ćavalić.

U izbornoj godini, dodaje on, puno je lakše povećati plaće javnom sektoru, nego se baviti fiskalim reformama koje pogoduju privredi u cjelini.

– Nametanje nije rješenje, jer je minimalna plaća već povećana za 30 posto ove godine. Najizvodljivije je izmijeniti zakone o porezu na dohodak i doprinosima u Federaciji Bosne i Hercegovine, na načion da to bude u korist radnika u privatnom sektoru – zaključio je Čavalić.

Faktor.ba