Čak 14,3 posto ih nikad nije koristilo internet: Više od trećine bh. građana nema pristup računaru

Čak 36,5 posto domaćinstava u BiH nema pristup računaru, pokazuju rezultati istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija, koje je u periodu od tri mjeseca, telefonskim anketama ili posjetama anketara, na uzorku od 7.990 domaćinstava provela Agencija za statistiku BiH.

Urbane sredine

Navedeno je da 63,5 posto domaćinstava ima pristup računaru te da je njihova upotreba intenzivnija u urbanim sredinama, dok u ostalim dijelovima države računar koristi 59,9 posto ispitanika.

Utvrđeno je da pristup računaru većinom imaju domaćinstva s mjesečnim primanjima višim od 1.500 KM, dok je on nedostupan za više od polovine porodica s primanjima ispod 1.000 KM mjesečno.

Pristup internetu u BiH ima 81,6 posto građana, internet je nedostupan petini ispitanika, dok jedan broj anketiranih nije ni znao ima li mogućnost njegovog korištenja. I u slučaju korištenja interneta utvrđeno je da dostupnost zavisi od standarda građana, pa je on gotovo za trećinu porodica koje žive s manje od 1.000 KM još nedostupan. Čak 14,3 posto anketiranih građana nikada nije koristilo internet.

Redžić: Zabrinjavajući podaci. Facebook

– Posebno zabrinjavajuće je to što samo 45,6 posto domaćinstava s mjesečnim primanjima do 1.000 KM ima pristup računaru.

To ukazuje na digitalni jaz koji bi mogao dodatno pogoršati ekonomske i obrazovne nejednakosti u zemlji – kaže Redžić.

Slanje poruka putem Skypa

Internet se u BiH najviše koristi za telefoniranje, videopozive, slanje poruka putem Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera, čitanje online novina i časopisa, učešće na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter, pretraživanje informacija o zdravlju, proizvodima i uslugama, te slanje i primanje elektronske pošte.

Usluge internet-bankarstva najviše koristi populacija od 25 do 34 godine.

Uprkos napretku u odnosu na prethodne godine, posebno u segmentu pristupa internetu, IT stručnjak Senad Redžić zabrinjavajućim smatra očiglednu nejednakost između ruralnih i urbanih područja, a prvenstveno razlike na osnovu materijalnog statusa.