Bugajski: Moskva gura svoje partnere u Banjoj Luci u novi sukob u BiH

Crna Gora je izgubila skoro dvije godine sa nekompetentnom vladom koju su činile anti-NATO i promoskovske srpske nacionalističke stranke. Normalnost je vraćena i NATO više vjeruje novoj administraciji u Podgorici da će djelovati kao saveznik i razviti svoj bezbjednosni sektor kako bi ojačao zapadne demokratije protiv ruske subverzije. Iznad svega, Crna Gora mora da se zaštiti od pokušaja Moskve i Beograda da bude uvučena u još jedan regionalni sukob – kaže za Pobjedu Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan.

Američki analitičar poručuje da se crnogorsko društvo pokazalo mnogo demokratskijim i proevropskijim od onog u Srbiji, objašnjavajući da većina crnogorskih građana nije impresionirana ruskom propagandom i dezinformacijama.

Osvajački rat protiv Ukrajine

Rusija je napala nezavisnu i suverenu Ukrajinu, vodeći besmisleni rat u kome stradaju hiljade žrtava. Scene porušenih ukrajinskih gradova koje vidimo u medijima ostavljaju nas bez nade. Ukrajinski zvaničnici tvrde da Putin neće stati u Ukrajini, ali je spreman da ide dalje, koliko će trajati ova invazija?

– Kremlj je pokrenuo osvajački rat protiv Ukrajine koji je u velikoj mjeri propao. Ruska vojska se pokazala kao neadekvatna i slabo vođena. Izgubila je bitke za Kijev i Harkov od mnogo bolje motivisane i organizovanije ukrajinske vojske koja konačno dobija teško naoružanje sa Zapada da se odupre agresoru. Moskva je suzila svoje ambicije da zauzme cijelu oblast Donbasa u istočnoj Ukrajini i bitke će tamo bjesnjeti narednih nekoliko nedjelja. Vojni gubici Rusije su ogromni, u smislu ljudstva i opreme, i uprkos buci Moskve, ona nije u poziciji da napadne bilo koju zemlju NATO-a. Sa mnogo superiornijim vazdušnim snagama NATO bi mogao da uništi rusku vojsku za nekoliko dana, ali neki kreatori politike se plaše da će izazvati nuklearni rat ukoliko Kremlj postane očajan.

Crna Gora je na izborima 2020. dobila novu vlast koja je potpuno iznevjerila očekivanja njenih građana. Bivša vlada je formirana je pod uticajem Srpske pravoslavne crkve i doprinijela je rastu tenzija i nacionalizma, urušavanju institucija, kao i potpunoj blokadi integracionog procesa. Crna Gora je dobila novu vladu i jedna od stvari koja uliva optimizam je da sektor bezbjednosti, a mislimo na ministra odbrane i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost, pokrivaju prozapadni kadrovi. Da li je to dovoljno da se ublaži destruktivni uticaj Moskve?

– Crna Gora je izgubila skoro dvije godine sa nekompetentnom vladom koja sadrži anti-NATO i promoskovske srpske nacionalističke stranke. Normalnost je vraćena i NATO više vjeruje novoj administraciji u Podgorici da će djelovati kao saveznik i razviti svoj bezbjednosni sektor kako bi ojačao zapadne demokratije protiv ruske subverzije. Iznad svega, Crna Gora mora da se zaštiti od pokušaja Moskve i Beograda da bude uvučena u još jedan regionalni sukob. Na sreću, crnogorsko društvo se pokazalo mnogo demokratskijim i proevropskijim od onog u Srbiji, a većina crnogorskih građana nije impresionirana ruskom propagandom i dezinformacijama.

Treba biti veoma sumnjičav prema Francuskoj

Invazija Rusije na Ukrajinu dramatično je ugrozila evropsku bezbjednost, koliko je realno da bi se, zbog malignog uticaja Rusije na Balkanu, ovaj sukob mogao preliti i na zemlje regiona?

– Invazija Rusije je imala nekoliko efekata. Ojačala je ulogu Poljske i drugih centralnoevropskih država kao bezbjednosnih oslonaca i uvest će Finsku i Švedsku u NATO kako bi ojačale njen istočni bok. Na zapadnom Balkanu Moskva i dalje može da igra opasnu igru gurajući svoje partnere u Beogradu i Banjoj Luci u novi sukob u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, pa čak i u Crnoj Gori. Zbog toga Moskvu treba razoružati na Balkanu ograničavanjem ili eliminacijom njenog destruktivnog prisustva, u oblasti energetike, u lokalnoj ekonomiji, medijima i društvenim mrežama. Sjedinjene Države mogu igrati mnogo veću ulogu u ovom ratu sa ruskom subverzijom na unutrašnjem krilu NATO-a.

Smatrate li da je prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da se u novu političku organizaciju ujedine zemlje koje nisu članice Evropske unije zapravo pokušaj da se spriječi proširenje EU?

– Treba biti veoma sumnjičav prema bilo kakvim prijedlozima francuske vlade. Pariz je dosljedno pokušavao da isključi sve zemlje na istoku Evrope iz članstva u EU, dok se predstavljao kao lider Evrope. Pariz je to pokušao sa Poljskom, centralnoevropskim zemljama, i baltičkim državama u ranijoj fazi, ali je plan propao jer je svaka država bila odlučna da postane punopravna članica EU. Makron sada pokušava da drži balkanske države na distanci i arogantno vjeruje da će društva u ovim zemljama biti prevarena neprovjerenim alternativama. Evropa već ima dovoljno multinacionalnih organizacija i stvaranje novih kao što su “Otvoreni Balkan” ili “Evropska politička zajednica” je gubljenje vremena, energije i resursa koje bi bilo bolje potrošiti na reformisanje i kvalifikovanje za ulazak u EU – zaključio je Bugajski.