Brojevi telefona i adrese oko 10.000 građana BiH objavljeni su – bez njihovog pristanka – na internet imeniku

Privatni brojevi telefona i adrese oko 10.000 građana Bosne i Hercegovine objavljeni su – bez njihovog pristanka – na međunarodnom internet imeniku. U novom Detektor magazinu meteorolog koji je ranije dobijao prijetnje govori kako sada strahuje jer je adresa njegovog porodičnog doma javno dostupna.

Meteorolog Bakir Krajinović bio je iznenađen kada je vidio da se adresa stana u kojem živi s porodicom može pronaći na internetu. Kaže da nikada nije dao pristanak da se njegovi privatni podaci podijele, te na to posebno pazi jer često dobija prijetnje i uvrede na internetu zbog promocije nauke i razotkrivanja teorije zavjera o klimatskim promjena.

Sada su njegovi lični podaci dostupni svima, a njega brine da je adresa otkrivena i ljudima koji nisu dobronamjerni.

– Iskreno, ja sam zabrinut i dosta mi je nelagodno vidjeti svoju adresu na takvoj jednoj web stranici, posebno s punim imenom i prezimenom, brojem telefona i tačnom adresom – kaže Krajinović i dodaje da, od kada je objavljena njegova adresa, osjeća nelagodu kada s porodicom šeta oko zgrade.

– I zabrinutost, posebno za moju porodicu, i to je nešto što se jako negativno odrazilo i na moj svakodnevni život – kaže on.

Još i prije objave adrese dobijao je brojne prijetnje i uvrede na internetu. U posljednje vrijeme dobija pozive s nepoznatog broja iz Saudijske Arabije.

On je jedan od nekoliko osoba s kojima su razgovarali novinari Detektora među hiljadama onih čije su adrese i brojevi telefona objavljeni na online imeniku. Detektor neće objaviti adresu imenika čije je sjedište u SAD-u, kako ne bi dodatno ugrozio lične podatke. Jedna stanovnica Zenice pokušala je ukloniti svoju adresu i broj, ali su od nje tražene kopije dokumenata, iako su bez njene saglasnosti objavljeni privatni podaci.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka objašnjavaju da nemaju nadležnost van Bosne i Hercegovine.

– Agencija nema nadležnosti da djeluje prema kontrolorima u Sjedinjenim Američkim Državama. U tom slučaju građani koji smatraju da je došlo do zloupotrebe njihovih ličnih podataka, odnosno da je objavom na web stranici učinjeno određeno krivično djelo, mogu se obratiti nadležnim policijskim agencijama u BiH, nadležnim tužilaštvima – objašnjava Silvije Fučec, glasnogovornik Agencije.

U Agenciji kažu da nisu dobili prigovore na imenik gdje su objavljeni podaci, ali dobijaju prigovore građana na različite povrede privatnosti na stranicama u inostranstvu, kada Agencija prijavitelje može isključivo uputiti da se obrate administratorima takvih stranica.

– Objava adresa stanovanja ne može biti zakonita ukoliko ne postoji svrha, odnosno zakonski okvir za objavu takvog podatka – naglašava Fučec.

Opća uredba Evropske unije o zaštiti podataka (GDPR) traži od svih koji koriste podatke da imaju predstavnika u zemljama odakle su građani čiji su podaci objavljeni. Zbog toga je imenik na kojem su objavljeni podaci već kažnjen u Nizozemskoj. Njihovo tijelo za zaštitu podataka kaznilo je imenik s više od pola miliona eura jer nije imao predstavnika u EU kojem bi građani mogli uložiti prigovor.

Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka u BiH, oni koji nezakonito obrađuju podatke mogu biti kažnjeni od 10.000 do 100.000 maraka.

Fučec dodaje da se GDPR u određenoj mjeri primjenjuje u BiH, ali se ne može primijeniti da se imenik i slične stranice natjeraju da imaju predstavnika u BiH ili se novčano kazne. To će biti moguće tek kada se usvoji novi zakon.

Prijava stranice u inostranstvu koja je zloupotrijebila podatke građana BiH nije jednostavan proces i podrazumijeva međunarodnu pravnu pomoć, objašnjava Vahidin Đaltur, sudski vještak iz oblasti informatike i informacionih tehnologija.

– Vlada kojoj se obraćate može jednostavno ignorisati vaš zahtjev jer ne smatra da je ugroženo bilo šta, jer oni tretiraju i posmatraju svoj zakon – kaže Đaltur.

Građani BiH, osim prigovora Agenciji za zaštitu ličnih podataka, imaju još nekoliko mogućnosti s kojima vjerovatno nisu upoznati, kaže advokatica Emina Zahirović-Pintarić koja savjetuje građane, ali i organizacije u BiH i širom svijeta, o zaštiti ličnih podataka i poštivanju privatnosti.

– Možemo podnijeti krivičnu prijavu zbog neovlaštene upotrebe naših ličnih podataka, a pored toga ima još pet različitih krivičnih djela kroz koje možemo ostvariti svoju zaštitu, nepovredivost doma, tajnosti pošiljke, profesionalne tajne u Republici Srpskoj – čak je to prošireno na način da se zaštiti privatnost djeteta – kaže ona te dodaje da se postupci u slučaju ovakvih krivičnih djela ne pokreću po službenoj dužnosti nego je potrebno da građani podnesu krivičnu prijavu.

Ona kaže da na osnovu dosadašnjeg iskustva policajci i tužioci ne razumiju dovoljno sve poteškoće s kojima se suočavaju građani. Ona je i sama postala žrtva jer je na internet stranici gdje su objavljeni podaci bh. građana pronašla i svoju adresu.

– Moja adresa u Travniku i moj broj telefona koji sad trenutno koristim, što ne bi bio problem da je moja kancelarija ili advokatska. Međutim, tamo mi žive roditelji… može biti neka vrsta osvete, odmazde i na ovaj način ja sam targetirana – kaže Zahirović-Pintarić.

Putem internet imenika saznala je da su njeni podaci prikupljeni iz javnih registara koji su dostupni u BiH s raznih listi sudskih tumača. Ona objašnjava da je te podatke dala isključivo u svrhu korištenja za ministarstva pravde i pravni fakultet.

Zbog zaštite porodice i privatnosti, podnijela je zahtjev stranici za brisanje podataka, a u slučaju neuklanjanja, poručuje da će koristiti pravne lijekove koji postoje u BiH.

Internet imenik uklonio je Krajinovićeve podatke sa stranice, ali on vjeruje da su ti podaci već prošireni na više strana.