Broj uzgajivača kornišona za samo godinu smanjen je za 870, šta je pošlo krivo?

Broj proizvođača kornišona u Federaciji Bosne i Hercegovine za samo godinu smanjen je za 870, a riječ je uglavnom o malim porodičnim gazdinstvima. Proizvodnja u FBiH je, u odnosu na prošlu godinu, ukupno manja za 2.821 tonu ili 40 posto, podaci su Udruženja proizvođača krastavaca kornišona Tuzlanskog kantona.

– Od početka godine imali smo pokupljenje repromaterijala i nedostatak određenih inputa, a potom smo imali izuzetno visoke dnevne tenmperature uz hladne noći. Manje je zasijano, a prinos je manji za 40 posto po jedinici površine. Imamo i značajan pad interesa ljudi za ovaj posao, iako sve sva proizvodnja otkupi, a razlog za to je što nema adekvatne podrške – kaže Fahrudin Delibajrić, predsjednik Udruženja proizvođača krastavaca kornišona Tuzlanskog kantona.

Podrška proizvodnji

On ističe da uz sve to otkupljivači imaju veliki problem na hrvatskoj granici prilikom izvoza jer kamioni nerijetko stoje po dva-tri i više dana, čekajući pregled dokumentacije.

– Ovu proizvodnja nije podržana s nivoa FBiH, iako se radi o izvozno orijentiranoj djelatnosti i postoji šansa da dobijemo značajna sredstva iz Evropske unije. Jedini poticaji su od Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, gdje postoji organizirana proizvodnja. U TK se proizvođačima dodjeljuje 13 feninga po kilogramu proizvedenog krastavca, a osam feninga po kilogramu ide organizatorima proizvodnje i otkupa – kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja proizvođača krastavaca TK.

Padom proizvodnje u ovoj godini, ističe Selimović, mi smo izgubili više od 3,6 miliona KM.

Cijena i subvencije

– Otkupna cijena ove godine iznosila je 1,55 KM po kilogramu. Ranije smo tražili da se poticaji za proizvođače povećaju na 20 feninga, a za otkupljivače na 10. S obzirom na to da je proizvodnja smanjena, sva sredstva za poticaje u TK nisu ni iskorištena, tako da ćemo sada tražiti da se prenesu u narednu godinu te da se sredstva za poticaje povećaju. Također, otkupnu cijenu trebalo bi podići na dvije marke, što je zahtjev sa terena – navodi Selimović.

“Zlatna dolina” djeluje u Živinicama gdje se proizvodi najviše kornišona u FBiH, a Ramiz Muhić iz ove firme ističe da cijena kornišona ne prati poskupljenje repromaterijala, pa ono što se izveze ne može pokriti obaveze prema kooperantima.

– Prije pet-šest godinama smo u BiH imali proizvodnju oko 20.000 tona, a sada smo na pet hiljada. Imamo sve manje prozvođača, a oni koju su odustali možemo vratiti samo boljim cijenama, a za to nam treba podrška vlasti – zaključio je Delibajrić.

Faktor