Borcima na Mrazištu srce pucalo na minus 50

Godine 1942. temperatura se još nije počela mjeriti na Igmanu, ali na osnovu kasnije prikupljenih podataka možemo pretpostaviti da je za vrijeme „Igmanskog marša“, kada je u Sarajevu izmjerena najniža temperatura ikad, na ovoj planini bilo i do minus 50 stepen.

Mnoge žrtve

– Poznato nam je da je skoro opkoljena Prva proleterska brigada morala prijeći preko Igmana u noći s 27. na 28. januar 1942., a da je na mjestu zvanom Mrazište na Velikom polju temperatura, po kasnijoj analizi meteorološkog stručnjaka Majstorovića, iznosila do minus pedeset stepeni – kazao je za „Avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva.

Borcima je od hladnoće srce pucalo, studen je odnijela mnogo života, a prema svjedočenju preživjelih, toliko je bilo hladno da se i drveće znalo raspuknuti.

Na marš je krenula kolona od 500 boraca i to 25. januara. Za dva dana su došli u Sarajevsko polje. Najteži dio je bio početak uspona na Igman. Prelaz preko Igmana je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš postaje legenda, a četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.

Izrazito niska temperatura izmjerena je na Igmanu i 24. januara 1963. godine, i to čak 42,5 stepeni ispod nule.

Ledile vode

Kakve su hladnoće znale biti, zabilježio je i Mula Mustafa Bašeskija u Ljetopisu iz 1789. godine, gdje navodi da je bila žestoka studen koja je trajala čak 20 dana.

– On opisuje kako su se sve vode zaledile pa i ona na mlinovima Isa-bega Ishakovića na Bembaši, bez obzira na to što je njen protok brz. Također, od velike hladnoće i kube Begove džamije se iznutra zaledilo – naveo je Garibija.

Avaz