Borba protiv crnog tržišta mora biti prioritet novoizabrane vlasti

Suzbijanje crnog tržišta duhanom trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH, pogotovo sada tokom izborne kampanje, kazao je Hadžić

Izborna kampanje je u toku. Niti jedna stranka pozicije ili opozicije u svom programu nije se osvrnula na značajne rezultate državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta. 

Možemo li računati na to da će novoizabrana vlast dati podršku i nastaviti borbu protiv crnog tržišta, pogotovo onog koji se sve više dešava u sferi interneta (crni e-Commerce) i na taj način osigurati budžetska sredstva (od oko milijarde) koja se gube na godišnjem nivou. Da podsjetimo, upravo toliko iznosi godišnji budžet BiH na državnom nivou.

Prema riječima makroekonomskog analitičara i predavač na Univerzitetu SSST Faruka Hadžićacrno tržište duhanom i duhanskim proizvodima u BiH je i dalje značajno, iako je u posljednje vrijeme bilo više akcija i kontrola od strane inspekcijskih organa kako bi se udio crnog tržišta smanjio i suzbio.

 Suzbijanje crnog tržišta duhanom trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH, pogotovo sada tokom izborne kampanje, jer se na crnom tržištu nalazi ogroman iznos neprikupljenih akciza na cigarete. Procjene su da se godišnje po ovom osnovu izgubi tj. ne naplati do milijardu maraka, koje bi, u slučaju naplate, mogle biti iskorištene za bolje finansiranje i jačanje zdravstvenog sektora i podizanja medicinskog standarda – kaže Hadžić.

Naime, kako dodaje, zbog toga smatra veoma značajnim da se o ovoj temi što više raspravlja i u izbornoj kampanji, gdje bi se građanima ponudio koncept kako se izboriti sa ovim problemom, ali isto tako i objasniti kako bi se ovaj novac iskoristio kroz jasnu namjenu, poput opremanja ili rekonstrukcije bolnica i usmjeravanje za liječenje teško oboljele djece i generalno građana.

 Na ovaj način dolazi do podizanja standarda života građana u BiH, ali za to je potrebno da politika prepozna ovaj problem, ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i obećanja prema građanima – ističe Hadžić.

Nelegalna trgovina, odnosno crno tržište akciznom i drugom robom, nije samo problem BiH, već i cijelog regiona. Tome svjedoči i nedavno održana konferencija o suzbijanju nelegalne trgovine koja je u Crnoj Gori okupila glavne aktere u ovoj borbi. U ime BiH, na konferenciji su učestvovali Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Zoran Galić, direktor Granične policije (GP) BiH, koji su istakli da ove institucije bilježe značajne rezultate u ovoj oblasti, međutim to nije dovoljno. Potrebna je veća politička volja kako bi se otišlo korak dalje i kroz saradnju, zakonska rješenja i stavljanje na listu prioriteta ove teme, te dala jaka podrška državnim agencijama u borbi protiv šverca.

Uz kampanju, u proteklom periodu vidi se pojačani rad, kao i saradnja, državnih agencija (SIPA, Granična Policija, UIO i entitetske inspekcije) što rezultira velikim povećanjem vrijednosti zaplijenjenog duhana i nelegalnih cigareta. Naime, nedavno su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) području Modriče, Šamca, Pelagićeva, Posušja, Gruda i Zenice realizovali operativnu akciju „Derbi“ i izvršili pretrese poslovnih i stambenih objekata i pokretnih stvari na 15 lokacija. Slobode je lišeno 11 osoba.

Prilikom pretresa otkriveni su i privremeno oduzeti predmeti koja može poslužiti kao dokaz u daljem postupku i to oko 20 tona različitih vrsta duhana. Ova akcija jasno pokazuje da se šverc duhana i duhanskih proizvoda još uvijek jako isplati i da posao još uvijek nije završen. Šverc dovodi do ogromnih budžetskih gubitaka.

Kampanja UIO „Stop švercu“

Krajem maja ove godine UIO je nastavila je javnu kampanju „Stop švercu“, čiji je cilj da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometu roba, a posebno duhanskih prerađevina, to dojave na otvorenu liniju 080 02 06 07. 

Internet kao raj za švercere

Bez obzira na povećane kontrole i zapljene duhana i duhanskih proizvoda na crnom tržištu, pronalazi se način da ilegalni proizvodi dođu do kupaca. Tako, osim na nelegalnim prodajnim mjestima, pijacama i trgovima širom zemlje, ilegalni duhan i cigarete mogu se sve više kupovati na internetu. Prodaja ilegalnih cigareta, crni e-commerce, u našoj zemlji se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije koronavirusa, kada su postojala oštrija ograničenja u kretanju i zadržavanju na pijacama, a sada je ova vrsta trgovine još više procvjetala.

Uzroci procvata crnog tržišta su također jasni, previsoko akcizno opterećenje dovelo je do visoke cijene cigareta koja uveliko premašuje kupovnu moć stanovništva. Bosna je treća u regionu pa visini akcize za najjeftinije pakovanje sa akcizom od 98 eura na hiljadu cigareta, poslije Hrvarske i Slovenije koje su članice EU. A prva je po učešću akcize u cijeni najjeftinije legalne paklice sa čak 75 posto dok je taj procenat u zemljama u okruženju oko 65 posto.

Šta svake godine možemo napraviti s izgubljenim novcem?

Izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica autoputa Vc na Koridoru Mostar sjever– Mostar jug

– Svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju;

– Obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što nam je u trenutku pandemije od presudnog značaja;

– Isplatiti 1600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva;

– Pokriti skoro 100 posto ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH;

– Osloboditi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog za funkcionisanje svih institucija BiH.

Avaz