Bolest velikog kašlja ponovo je u regiji: Ima li potvrđenih slučajeva u BiH i koliko je opasna

Veliki kašalj (pertusis), jedna je od najzaraznijih infektivnih bolesti, koja je poslije Splita potvrđena i u osnovnoj školi u Zagrebu. Ima li potvrđenih slučajeva u Bosni i Hercegovini i zašto se uopće ova bolest pojavljuje, pitali smo pedijatricu Elviru Duraković Bahador.

Na početku razgovora, doktorica je detaljnije opisala razvoj ove bolesti.

“Veliki kašalj je zarazna bolest koju izaziva gram negativna bakterija Bordatela pertusis. Zahvaljujući imunizaciji uspijevalo se navedenu infektivnu bolest staviti pod kontrolu. Odbijanjem roditelja da vakcinišu djecu očekivalo se ponovno pojavljivanje ove infektivne bolesti, čemu svjedočimo i mi u našim ambulantama. Kod nas je registrovana pojava navedene bolesti”, objasnila je doktorica.

Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, također je govorio o ovoj bolesti koja za mališane može imati ozbiljne posljedice i otkrio kakav je njen razvoj iz godine u godinu.

“U FBiH u više zavoda za javno zdravstvo bilježimo povremene slučajeve ove bolesti. Najviše prijavljenih je bilo 2018. godine – njih 93, a tokom pandemijskih godina broj prijavljenih slučajeva je bio značajno manji zato što je komunikacija i kretanje stanovništva bilo manje. Sada smo u razdoblju poslije pandemije gdje se život vratio u normalu i zbog toga se pojavljuju bolesti koje su sastavni dio života u zajednici. Nadam se da su ove pojave koje su sada ostati pojedinačne i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u FBiH, odnosno u BiH”, pojasnio je.

Doktorica je potvrdila da se obolijevanje može javiti u svim uzrastima, od novorođenačkog doba do adolescencije, ali da su ipak najosjetljivija i najugroženija djeca u uzrastu do pet godina života.

Istaknula je da se ova bolest prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i kihanjem, upozorivši da su upala pluća, apnea, krvarenje iz nosa, potencijalno krvarenje u mozgu, pneumotoraks i trajne posljedice na respiratorne organe samo neke od komplikacija do kojih može doći ukoliko se bolest razvije.

“Bolest se može opisati kroz nekoliko etapa. Inkubacija traje od sedam pa do deset dana, u nekim slučajevima i malo duže – dvadeset dana. Simptomi počinju curenjem nosa, kihanjem, kašljem i povišenom tjelesnom temperaturom. Ova faza može trajati od jedne do dvije sedmice. Nakon ove simptomatologije nastupaju simptomi u vidu kašlja sa zacehnjivanjem. Napadi kašlja sa zacenjivanjem posebno dominiraju tokom noći. Zacenjivanje izaziva mogućnost da dijete pomodri i ostane bez daha. Ovi simptomi mogu potrajati više od tri mjeseca i jako iscrpljuju dijete”, opisala je doktorica Duraković Bahador.

Foto: Facebook profil Elvira Duraković-Bahador

Naglašava da bez obzira na globalni antivakserski trend u svijetu koji je prisutan i kod nas, prilikom svake posjete roditelja s djetetom, svakodnevno ih informiše o značaju vakcinacije u svrhu zaštite zdravlja djece.

“Najčešći razlozi odbijanja imunizacije djece od strane roditelja, jeste upravo antivakserski pokret, koji dominira na društvenim mrežama. U posljednjih deset godina mi smo svjedoci porasta broja djece sa odstupanjem u komunikaciji, jeziku i govoru. Roditelji tu pojavu vezuju za vakcinaciju. Naučno, te dvije stvari nisu se uspjele povezati. Tačan razlog navedenog porasta tih stanja još uvijek se ne zna, ali korištenje mobitela i tableta kao igrački već od najranije novorođenačke dobi sigurno dominantno utiče na psihički razvoj djece”, ističe ona.

Vakcinacija je jedan od najboljih načina za zaštitu djetetovog zdravlja, međutim, proces imunizacije mališana MRP vakcinom u Bosni i Hercegovini je ispod zadovoljavajućeg nivoa, a evo šta je o tome rekla pedijatrica.

“Od strane roditelja još uvijek imamo dobar procenat onih koji ne žele vakcinaciju dominantno MRP vakcinom. Ulažemo dodatne napore kroz projekte pozivanja roditelja djece koja nisu primila MRP da se jave u naše ambulante. Skladištenje i čuvanje vakcina u našoj zdravstvenoj ustanovi strogo se kontroliše i monitorira svakodnevno. To je sistem hladnog lanca koji mora imati strogi nadzor”, zaključila je.

Klix.ba