Blagi oporavak izvoza iznenadio u političkoj krizi: Država je i dalje svrha samoj sebi

Podaci prema kojima je izvoz iz BiH u prva tri mjeseca iznosio 4,11 milijardi KM i da je rastao za 6,8 posto u odnosu na isti period 2024., izgledaju sasvim pristojno, izjavio je za “Avaz” profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Muharem Karamujić.

Manji kolač

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 688 miliona maraka i veći je za 13,2 posto, a uprkos svim ekonomskim izazovima u Evropi, izvoz iz BiH u zemlje EU porastao je za 5,2 posto i iznosio je 3,03 milijardi KM.

– Očekivao sam da će trgovinski deficit da raste, ali nije. To je dobro. U Evropi su u toku trendovi prebacivanja proizvodnje iz Azije, tako da smo i mi uhvatili manji kolač. Ipak, uvoz nastavlja da raste, za tri mjeseca uvezli smo roba u vrijednosti 7,18 milijardi KM, pokrivenost uvoza izvozom je 57,3 posto, što je još vrlo malo. Razliku prave transferi dijaspore i bez njih bismo bili nigdje, jer kontinuirano više trošimo nego što proizvedemo, i to nije održivo – kaže Karamujić.

Karamujić: Transferi dijaspore. Screenshot

Blagi pomak značajniji je ako se ima u vidu politička i ustavna kriza u BiH, koja ne može proći bez posljedica po ekonomiju. Što ona duže traje, sve manje lijepog možemo očekivati, ističe profesor Karamujić, te dodaje da je i borba za ekonomsku neovisnost utoliko važnija.

Dva dana

– Umjesto da ga simplificiramo, imamo užasno poslovno okruženje. Treba nam najmanje mjesec da se otvori firma, a ne shvatam zašto je potrebno više od dva dana. Pustite ljude da rade, pa provjeravajte gluposti kasnije. 

Da ne govorimo o 3.500 parafiskalnih nameta, najskupljem platnom prometu … sve su to stvari koje možemo popraviti kako bismo privukli i našu dijasporu, i strane investitore. Dijasporu moramo vući za ruku da se vrati. Država nije u funkciji stimuliranja privrede i stanovništva, ovakva kakva jeste je samoj sebi svrha – naglašava Karamujić.

Rast poreza i ništa drugo

U tom kontekstu povećanje minimalne plaće na 1.000 KM vidi samo kao rast poreza i ništa drugo, a sve skupa kao ad hoc i pogrešne poteze u teškoj ekonomskoj situaciji, koji se ne mogu nazvati fiskalnom reformom.