Biser Krajine na listi najprestižnijih zaštićenih područja Evrope

Rijeka Una opravdava značenje svog imena „jedna ili jedina“ koje joj dadoše još stari Rimljani i čitavim svojim tokom oduševljava čistoćom i smaragdnom bistrinom, a na svojim vodopadima se prelijeva i igra se svojom vodenom raskoši u najvećoj ljepoti. 

Posebno su zadivljujući prizori Une u području Nacionalnog parka „Una“ čiji je sastavni dio i Štrbački buk, uz čiju melodiju smo razgovarali s direktorom Javnog preduzeća Nacionalni park „Una“ Amarildom Mulićem o realiziranim i planiranim aktivnostima u ovom parku.

Uprkos brojnim nedaćama s kojima je Unsko-sanski kanton suočen posljednjih godina, počev od migrantske krize koja se odrazila na sve segmente u tom kantonu, pa do ovogodišnjih majskih poplava, menadžment i zaposleni u Nacionalnom parku „Una“ uložili su maksimalne napore kako bi i ove turističke sezone adekvatno odgovorili interesu velikog broja turista za posjetu ovom dijelu BiH.

SVE VIŠE POSJETILACA 

– Uz pomoć i podršku Vlade FBiH, ali i Federalnog ministarstva okoliša i turizma koji su naši osnivači, uspjeli smo u rekordnom vremenu sanirati najveće štete, pogotovo one u vezi s pristupnim putevima prema lokalitetima koji su najfrekventniji i najatraktivniji. To se posebno odnosi na lokalitet  gdje se nalazi vodopad Štrabački buk i istoimena posjetilačka zona, kao i posjetilačke zone Martin-Brod i Kulen-Vakuf. Uspjeli smo stvoriti uvjete da od 1. juna imamo nesmetan obilazak posjetilaca Nacionalnog parka „Una“. Možemo reći da za prvih šest mjeseci bilježimo rast posjeta od 10% u odnosu na rekordnu prošlu godinu kada smo imali 130 hiljada evidentiranih posjeta. Očekujem da ćemo imati, ako ne povećanje posjeta u odnosu na prošlu godinu, onda će broj posjetilaca u ovoj 2023. godini biti na nivou prošle godine. Mi smo spremni dočekali i turističku sezonu i radimo svakodnevno, pogotovo naša terenska služba, prije svega na našoj osnovnoj zadaći, a to je očuvanje i zaštita prirodnih vrijednosti, kulturno-historijskih i svih drugih vrijednosti u ovom području koje je Vlada FBiH, da podsjetim, u maju 2008. godine proglasila od posebnog interesa za FBiH – priča Mulić.

UNALAND – ZEMLJA VODENIH ČAROLIJA

Brojni su izazovi i iza i pred menadžmentom i zaposlenima u NP „Una“ jer, kako kaže Mulić, kroz primarnu aktivnost očuvanja i zaštite prirode u tom području trebalo je uvijek naći balans između ekonomske valorizacije i prvobitnog cilja, odnosno stvaranje ambijenta za održivi razvoj i turizam, ali da ništa od toga ne ide na štetu jedinstvene prirodne cjeline NP „Una“.

U tom pravcu idu i razmišljanja o realizaciji ideje o stvaranju ekološko-turističke destinacije pod nazivom Unaland – zemlja vodenih čarolija koji je zamišljen kao dio turističke ponude duž unske kontinentalne rivijere, uključujući i rijeku Savu, a sve uz popratne sadržaje koji ne bi narušili prirodne ljepote tog kraja. 

– Zajedno s partnerima, lokalnim stanovništvom, nevladinim sektorom, akademskom zajednicom, sa svim institucijama, posebno uz podršku osnivača, radimo punih 12 godina. Ušli smo u 13. godinu operativne uspostave NP „Una“ kao područja i u sklopu Javnog preduzeća NP „Una“ koje je zakonski upravitelj ovim područjem. Možemo reći da smo svjesni određenih nedostataka, pogotovo kada je u pitanju komunalna infrastruktura i svjesni smo potrebe za podizanjem sveukupne turističke ponude, ne samo na području NP „Una“ nego i na području grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona i stoga mi moramo u narednom periodu intenzivnije raditi na kreiranju destinacije koju ja promoviram u ovih sedam-osam godina, a to je destinacija Unaland. Riječ je o uspostavi i razvoju unske kontinentalne rivijre od njenog izvora u Hrvatskoj, pa sve do njenog ušća u Savu, opet u Hrvatskoj. To je jedna dugoročna vizija gdje će NP „Una“, koji to već jeste, ali tada u još većem obimu, biti perjanica sveukupne turističke ponude, i to prvenstveno na bazi zaštite i očuvanja prirode. Na taj način želimo razvijati jedan održivi turizam na cjelokupnom području Pounja. Kada kažem unska kontinentalna rivijera, mislim na cjelokupno područje USK i Pounje na hrvatskoj strani, ali isto tako i Pounje, odnosno dio BiH i Hrvatske koji je vezan i za manji bh. entitet, od Bosanskog Novog, Dubice, Kostajnice, pa sve do Jasenovca, gdje se Una ulijeva u Savu. Cilj nam je da svjetska eminentna turistička tržišta prepoznaju Unaland kao antistresnu oazu Evrope – pojašnjava Mulić.

Direktor NP „Una“ ističe da je, osim Vlade FBiH, odnosno Federalnog ministarstva turizma i okoliša koji su osnivači Parka, kao i brojnih drugih partnera, Evropska unija jedan od najznačajnijih partnera kada je u pitanju finansiranje projekata kroz različite fondove.

– Jedan od najznačajnijih donatora je Evropska unija, odnosno fondovi Evropske unije gdje smo mi u punih 12 godina operativnog rada realizirali više od 15 projekata iz fondova Evropske unije. To nam je znatno povećalo i rejting i reference kada su u pitanju projekti, ali isto tako smo mnoge svoje nedostatke riješili realizacijom tih projekata. Imali smo projekte prekogranične saradnje. Upravo sada imamo jedan otvoren poziv gdje apliciramo s tri projekta zajedno s partnerima na fondove prekogranične saradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora. Imali smo projekte vezane uz Interreg Mediteran program i Interreg Dunavski program. Također, učestvovali smo kao partneri u projektu Erasmus plus, tako da smo veoma, veoma aktivni i mi smo u ovih 12 godina osposobili kapacitete da radimo sami projekte, od apliciranja do realiziranja. Mogu reći da smo radili dosta i na projektima koji su bili vezani uz aktivnosti promocije NP „Una“, uvezivanja turističke ponude Parka, ali isto tako uvezivanja sveukupne turističke ponude sa svim interesnim grupama u području NP „Una“. 

Među projektima koje je ranije finansirala Delegacija Evropske unije je i onaj naziva Razvoj eko-zone NP „Una“ i obogaćivanje njegove turističke ponude” za koji je Delegacija izdvojila oko 350.000 eura.

Cilj projekta bio je razvoj turizma u BiH, stvaranje prepoznatljive turističke ponude Nacionalnog parka „Una“ korištenjem dostupnih resursa i okruženja, razvojem i poboljšanjem turističke infrastrukture, razvojem turističkih usluga, te razvojem i promocijom turističkog proizvoda ovog parka. 

OTKRIVENO VIŠE OD 500 VRSTA GLJIVA 

Mulić naglašava da se nada da će i činjenica da je BiH dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji poboljšati i šanse Nacionalnom parku „Una“ koji je već prepoznat kao „kamen zamajac“ sveukupnog razvoja USK za dobijanje dodatnih sredstava iz fondova Evropske unije.

– Ono što je veoma bitno jeste to da imamo sve više partnera koji su spremni i imaju iskustva u realizaciji, odnosno apliciranju projekata na fondove, posebno Evropske unije. Tu vidimo veliku šansu, pogotovo s obzirom na to da je BiH dobila status kandidata za članstvo u EU. Sada će nam se otvoriti novi fondovi i mi moramo biti spremni i s idejama i s projektima, moramo biti kapacitirani kada su u pitanju ljudski potencijali da mogu to iznijeti, jer veoma su zahtjevni i projekti u smislu aplikacije, a posebno kada je u pitanju realizacija, kao i izvještavanje prema donatoru. 

Smatram da možemo odgovoriti svim zadacima i pokazali smo da je NP „Una“ kroz svoj razvoj postao generator razvoja, posebno turističko-ugostiteljske privrede na ovim prostorima, kako grada Bihaća tako i USK – naglašava Mulić.

U skladu sa svojim glavnim ciljevima, a to su oni u vezi s očuvanjem ukupne pejsažne i biološke raznolikosti u Nacionalnom parku „Una“, menadžment i uposlenici organizirali su i učestvovali u brojnim naučnoistraživačkim projektima biodiverziteta, odnosno flore i faune. 

– Upravo imamo i realizaciju jednog projekta koji je vezan za svijet gljiva. Istražujemo i kartiramo gljive. Imali smo ih evidentiranih između 200 i 250 vrsta, a kroz ovaj projekat koji traje već 15 mjeseci zabilježili  smo više od 500 vrsta gljiva, što je izuzetan rezultat, kaže Mulić, dodajući da su u NP „Una“ rađena i istraživanja medvjeda, vuka i risa, životinja koje obitavaju na tom području. 

Nacionalni park „Una“ prvo je zaštićeno područje u BiH koje je dobitnik Evropskog certifikata za održivi turizam i jedan je od pet parkova prirode u regiji koji se upisao na listu najprestižnijih zaštićenih područja Evrope.

Mulić kaže da put do tog certifikata nije bio nimalo lagan, ali da je Park na čijem je on čelu zajedno s udruženim snagama lokalnog stanovništva, nevladinog i vladinog sektora, te privrednih subjekata, agencija i ustanova, dokazao da se znanjem, jasnom vizijom, istrajnošću i velikim odricanjem može mnogo toga napraviti.

Semira DEGIRMENDŽIĆ / Fokus.ba