Bildt: Ova godina će nesumnjivo biti politički burna za BiH

Ruska prijetnja Ukrajini nije jedina potencijalna kriza u istočnoj Evropi ove godine. Bosna i Hercegovina ide u period dubokih političkih previranja, sa ključnim izborima zakazanim za oktobar. Ovo je napisao Carl Bildt, koji je bio prvi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u tekstu za Project Syndicate.

– Bosna i Hercegovina nikada nije bila jednostavno mjesto. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka stvarala je jednu krizu za drugom, što je na kraju doprinijelo izbijanju Prvog svjetskog rata. Zatim, s raspadom Jugoslavije krajem dvadesetog vijeka, bila je mjesto brutalnog rata između bosanskih muslimana (Bošnjaci), Srba i Hrvata.

Dejtonski sporazum okončao je sukob 1995. godine, nakon što je više od 100.000 ljudi ubijeno, uključujući genocid u Srebrenici tog jula, i nakon što su milioni ljudi protjerani iz svojih domova. Sljedeći korak je bio izgradnja funkcionalne države od ruševine. Ali armije triju grupa bile su jedine funkcionalne strukture koje su ostale, a mnogi lokalni lideri doživljavali su mir kao nešto više od nastavka rata drugim sredstvima. Nade da će nova generacija nenacionalističkih vođa ustati iz pepela ubrzo su propale – napisao je Bildt za Project Syndicate.

Kazao je da, iako je međunarodna pomoć transformisala zemlju, prikrivajući većinu tragova rata, “njena politika ostaje duboko nefunkcionalna, zbog kontinuirane političke dominacije nacionalističkih stranaka!, a kao rezultat toga, izgledi za pridruživanje BiH Evropskoj uniji izgledaju sve udaljenije.

– U svojoj godišnjoj procjeni za 2021., Evropska komisija napominje da su “politički lideri nastavili da se bave retorikom podjela i nekonstruktivnim političkim sporovima”. Gotovo da nije bilo napretka u ispunjavanju 14 prioriteta za početak pregovora o pristupanju EU, a “tokom pandemije, negativni efekti široko rasprostranjene korupcije i znakovi političkog zarobljavanja nastavili su snažno da se manifestiraju”. Ni nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu uspjeli da se pozabave ovim problemima.

Pogrešan lijek za ono što boli BiH

Štaviše, zahvaljujući “generaliziranom fenomenu korupcije” i “neefikasnom i prevelikom” javnom sektoru, bh. GDP po glavi stanovnika ostaje samo na jednoj trećini prosjeka EU-a. Procjenjuje se da je oko pola miliona ljudi napustilo zemlju u posljednjih nekoliko godina, iscrpljujući iz nje dragocjene mlade talente – podejtio je Bildt.

Istakao je da je Bosni i Hercegovini trebalo biti mnogo bolje nego što jeste 26 godina nakon završetka rata.

– Umjesto toga, nazire se još jedna duboka kriza. Lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, udara u nacionalistički bubanj i zagovara da Republika Srpska potvrdi još veću nezavisnost u odnosu na centralnu vlast. Retorika se pojačava sa svih strana, što dovodi do poziva Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, na još jednu međunarodnu intervenciju.

Ali ovo je pogrešan lijek za ono što boli BiH. Jedan od faktora trenutne političke krize je kontroverzni novi zakon o zabrani poricanja genocida, koji je prošlog ljeta nametnuo odlazeći visoki predstavnik samo nekoliko dana prije nego što je napustio funkciju. Bosanski Srbi su odmah odgovorili povlačenjem sa zajedničkih državnih funkcija, a Dodik je od tada postavljao oštre ultimatume – napisao je Bildt.

Nadalje je naveo da Dodik povremeno poziva da se RS potpuno odvoji od BiH.

– Ova retorika ga dovodi na naslovne strane, ali je ne treba shvatiti ozbiljno. Uostalom, i Srbija i Rusija su jasno pozvale da se poštuje teritorijalni integritet BiH.

Funkcija visokog predstavnika od dijela rješenja postala dio problema

Ali kriza je produbila nacionalističke podjele u BiH i naglasila konfuziju u srcu pretpostavljene uloge međunarodne zajednice u zemlji. Da li bi BiH trebala biti protektorat u kojem međunarodna zajednica može smišljati, nametati i provoditi odluke po svojoj volji? Ili je to zaista suverena zemlja koja bi sama trebala rješavati svoje probleme?

U izvjesnom smislu, funkcija međunarodnog visokog predstavnika, pozicija koju sam ja obavljao prvi nakon rata, od dijela rješenja je postala dio problema. Sa bošnjačke strane, njegovo prisustvo poziva na stalne zahtjeve za poduzimanjem međunarodne akcije protiv nevoljnih bosanskih Srba ili bosanskih Hrvata, dok kod potonjih grupa ulijeva strah da će takva akcija zaista biti poduzeta. Rezultat je paraliza i nepovjerenje, jer nijedna strana ne osjeća potrebu da sjedne i iznese teške kompromise potrebne da bi zemlja uspjela – napisao je Bildt.

Istakao je da su glavni faktor u trenutnoj krizi Opći izbori koji trebaju biti održani ove godine.

– Na lokalnim izborima 2020. godine, opozicione stranke ostvarile su impresivne rezultate protiv dominantnih nacionalističkih snaga u Sarajevu i centru bosanskih Srba, Banjoj Luci. Bojeći se daljnjih gubitaka, nacionalistički lideri sa svih strana željni su stvoriti novu krizu kako bi uplašili i mobilizirali svoje baze.

Od ključne je važnosti da se opći izbori održe kako je planirano. Ali nakon toga, međunarodna zajednica bi trebala preispitati svoj pristup BiH. Ako nije spremna da preuzme pune protektorske ovlasti, trebala bi se povući i ostaviti lidere zemlje da nevoljko riješe stvari. Taj proces će biti spor i težak; ali to se mora dogoditi prije ili kasnije ako BiH želi imati ikakve šanse da funkcionira kao suverena zemlja.

Odstupajući, međunarodna zajednica bi trebala uspostaviti dva teška uvjeta: mora se održati teritorijalni integritet BiH; a mala vojna misija EU-a u zemlji treba da ostane, jer ima kapacitet da pozove brzo NATO pojačanje ako je potrebno – naveo je Bildt.

Istakao je da će ova godina nesumnjivo biti politički burna za BiH.

– Nacionalisti bosanskih Srba će htjeti da im se prepusti veća ovlast, a Dodik bi, uprkos novim američkim sankcijama protiv njega, mogao da se upusti u još veći napor kako bi okupio svoje pristalice. Istovremeno, bošnjački nacionalisti će tražiti da se više vlasti centralizuje u Sarajevu, a u nametanju će tražiti pomoć međunarodne zajednice. Nacionalisti bosanskih Hrvata, sa svoje strane, ostat će duboko nezadovoljni (ne bezrazložno) izbornim zakonom koji im efektivno uskraćuje zastupljenost u najvišem tijelu koje donosi odluke.

Ova politička kriza sigurno nije prva u BiH, a neće biti ni posljednja. Pozivi na još jednu veliku međunarodnu intervenciju ne iznenađuju, ali su nepromišljeni. BiH više ne treba tretirati kao protektorat. Dok su EU i Sjedinjene Države i dalje spremne i voljne pomoći, Bosanci na kraju moraju preuzeti odgovornost za BiH – zaključio je Bildt.