BiH vapi za vozačima kamiona i autobusa: Počinjemo li uvoziti radnu snagu

Masovni odlazak iz Bosne i Hercegovine je najviše problema zadao poslodavcima. Velika je potražnja za brojnim zanimanjima koja su kod nas višestruko slabije plaćena nego na zapadu, a problem je posebno aktuelan i akutan u vezi s vozačima kamiona i autobusa. Neki poslodavci se već okreću uvozu radne snage. Posljednjih mjeseci posebno se ističe nedostatak vozača, komercijalista, trgovaca, varilaca, CNC operatera, kao i radnika raznih zanimanja u drvnoj i tekstilnoj industriji te u ugostiteljstvu. Također, kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, traženi su IT stručnjaci, programeri, web dizajneri, potom inžinjeri mašinstva, elektrotehnike te farmaceuti.

Liberalizacija tržišta radne snage u Evropskoj uniji napravila je ozbiljne probleme i bh. prijevoznicima. Safudin Čengić, generalni direktor sarajevskog Centrotransa, kaže nam kako su brojni kvalitetni vozači otišli, posebno u Sloveniju i Austriju, dok su u Njemačkoj konkursi za zapošljevanje vozača autobusa stalno otvoreni.

“Centrotrans ima vlastiti edukacijski centar i autoškolu u kojim oni koji žele raditi mogu besplatno dobiti potrebno obrazovanje, a time i posao te smo tako dosad prevazilazili ovaj problem”, kaže nam Čengić uz napomenu da uz pomoć Službe za zapošljavanje KS ova kompanija u narednom periodu želi educirati 50 novih vozača, a da bi u 2020. godini trebali zaposliti bar njih 40.

Opterećenje na rad 73 posto

Razlozi za odlazak naših radnika na zapad prije svega su, kako ističu poslodavci, visoka opterećenja na rad kod nas, od 73 posto. Država bi morala naći načina da to smanji kako bi se plate radnicima povećale, a time i smanjio odljev radne snage.

Čengić smatra da uvoz radne snage nije prva opcija, da treba iskoristiti vlastite resurse, jer samo u Kantonu Sarajevo ima 60 hiljada nezaposlenih.

“Zagovornik sam toga da nezaposlene prekvalifikujemo i usmjerimo na ona zanimanja koja su potrebna poslodavcima, a posebno sam za to da se upisna politika u srednjim školama prilagodi potrebama poslodavaca, a ne da se fabrikuje kadar koji objektivno nema mogućnost naći posao u svojoj struci”, kazao je Safudin Čengić.

Sličnog je stava i Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara, koji suludu obrazovnu politiku ilustrira podatkom da Mostar već skoro 30 godina ne proizvodi avione, a i dalje educira kadar za zanimanje aviolimar.

Uvoz jedino rješenje

“Mnogi poslodavci već ističu da je uvoz radne snage jedina mjera koja može zaustaviti potpuni nestanak sposobne radne snage, a da je to posljednjih mjeseci najviše izraženo među vozačima kamiona i autobusa. Naši ljudi koji imaju potrebne dozvole odlaze raditi u Sloveniju i dalje, za dvostruko veće plate”, kaže Majić.

Nestašica radne snage u Hercegovini posebno je izražena u proljeće i ljeto, kad krene sezona na Jadranu.

“Sve ode pa nema ko ni zasade obrati. Ove godine u dolini Neretve, kada je došla berba, radna snaga tražila se i u Srbiji, Makedoniji… Za berbu mandarina dnevnica je bila 50 KM uz plaćenu hranu i piće za taj dan”, kaže Majić koji kaže kako poslodavci ne sjede skrštenih ruku, već su pripremili 25 zakona koji se tiču poslovanja, ali Vlada FBiH to još uvijek nije uzela u razmatranje.

Klix.ba