BiH prva po broju kladionica u Evropi

Bosna i Hercegovina je zemlja s najviše registriranih kladionica u Evropi, s više od 3.200 uplatnih mjesta koja ostvaruju ogromne prihode.

Iako je zarada impresivna, većina kladionica ne plaća odgovarajuće poreze, što stvara ozbiljne ekonomske i socijalne probleme.

Prema izvještaju N1, kladionice u Federaciji BiH su prošle godine ostvarile prihod od nevjerovatnih 597 miliona i 950 hiljada KM, ali su u budžet uplatile nešto manje od 30 miliona maraka poreza. Dugovi kladionica na osnovu poreza iznose oko 49 miliona KM. Zbog odluke federalnog Ustavnog suda, naplata tih sredstava je gotovo nemoguća jer nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta, a same kladionice često nemaju imovinu.

U entitetu Republika Srpska postoji 804 kladionice kojima upravlja 20 kompanija, a širom RS raspoređena su 164 aparata za klađenje. Prihodi od igara na sreću u budžetu Republike Srpske zaključno sa 22. novembrom 2023. godine iznosili su 95,6 miliona KM, prema izvještaju Mondo.

Sanela Pekić iz Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Sarajevo, upozorava da se u BiH o problemu kockanja ne govori dovoljno. Procjenjuje se da više od 500 hiljada ljudi svakodnevno posjećuje kladionice, a od tog broja, oko 50 hiljada su patološki kockari koji su razvili ozbiljnu ovisnost o kockanju.

Problem kockanja nije specifičan samo za Bosnu i Hercegovinu. U Brazilu, više od 60 posto stanovnika koji su se kladili na neku utakmicu ili sportsku igru, izgubili su novac, prema Forbesu. Vlada Brazila je donijela zakon o oporezivanju kladioničarskih kompanija kako bi smanjila ovisnost o klađenju i povećala prihode u budžetu. Očekuje se da će od poreza na klađenje ove godine država prikupiti oko milijardu i 970 miliona eura.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) klasificira ovisnost o kockanju kao ludopatiju, koju karakterizira nekontrolirana želja za kockanjem bez obzira na ekonomske posljedice. Studija Brazilskog društva za maloprodaju i potrošnju (SBVC) pokazuje da je 23 posto kockara prestalo kupovati odjeću, 19 posto je prestalo kupovati na pijaci, a 11 posto nije trošilo na zdravlje i lijekove, što ilustrira dubinu problema.