BiH potpuno nespremna dočekuje robotizaciju – veliku tehnološku promjenu 21. stoljeća

Iako su relevantne međunarodne procjene da će u idućih trideset godina sve industrije, školstvo, zdravstvo i javna uprava na neki način primijeniti umjetnu inteligenciju, o konceptu tog tehnološkog koncepta, koji naš svijet mijenja iz temelja, u Bosni i Hercegovini se vrlo malo zna. Tek oko jedan posto stanovništva razumije o čemu je riječ, piše Večernji list BiH.

Rast BDP-a

Ustanove, institucije, pa i poduzeća koja ozbiljnije primjenjuju ili barem eksperimentiraju s primjenom umjetne inteligencije vrlo su rijetki. Jedna od njih je bijeljinska bolnica “Sveti vračevi” koja je nedavno postala prva javna zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj koja je u rad uvela umjetnu inteligenciju. Kako ističu liječnici, umjetna inteligencija tu je da pomogne njima kako bi se manje bavili administrativnim radom, a da svoj mozak koriste kako bi na najbolji mogući način pomogli pacijentima. Istraživanja su pokazala da će generativna umjetna inteligencija u idućih deset godina moći doprinijeti rastu bruto domaćeg proizvoda na globalnoj razini za sedam posto. Kako bi se nosili s ovim izazovima, upozoravaju stručnjaci, Bosni i Hercegovini potrebna je strategijska inicijativa koja će podržati proces digitalne transformacije u zemlji. U nedostatku službenih informacija o tome radi li država na svim razinama vlasti na pripremi za novo tehnološko doba, ostaje nam jedino gledati što rade druge zemlje. Internet je preplavljen člancima o napretku u oblasti umjetne inteligencije. Mnoge velike tvrtke već se uvelike oslanjaju na ovu tehnologiju, a očekuje se kako će umjetna inteligencija u bliskoj budućnosti zamijeniti 30 posto poslova u razvijenim zemljama.

Iako su mogućnosti korištenja umjetne inteligencije nesagledive, mnogi upozoravaju na opasnosti i etičke zamke njezine masovne upotrebe.

“Ta generativna umjetna inteligencija ima ogroman potencijal ako se koristi na pravi način. Volim reći da je generativna umjetna inteligencija onoliko dobra koliko su dobri ljudi i zato se naglasak uvijek stavlja na etičko korištenje umjetne inteligencije”, kazao je nedavno za BHT Borislav Vukojević s Fakulteta političkih znanosti u Banjoj Luci.

Unutar Europske unije trenutačno se vodi rasprava o zakonu koji će vjerojatno biti prvi zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu. O tome se u medijskom prostoru Europe i svijeta mnogo govori, dok u BiH mediji tek sporadično i površno tretiraju ovu temu iako se ona izravno tiče i njihova opstanka u budućnosti. Upozoreno je na to i nedavno na konferenciji “Medijske inovacije i trendovi – Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija” koju je u Sarajevu organizirala Federalna novinska agencija (FENA).

Inteligencija i trendovi u BiH

Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Marijan Primorac ističe da će budućnost medija zasigurno obilježiti ubrzana digitalizacija, konvergencija, kao i upotreba umjetne inteligencije za kreiranje i personalizaciju sadržaja. – Korisnici danas imaju pristup raznovrsnom sadržaju preko različitih uređaja. Svjedočimo kako rapidni razvoj umjetne inteligencije ima značajan utjecaj na rad novinara te da pozitivni aspekti upotrebe umjetne inteligencije u novinarstvu uključuju automatizaciju rutinskih i ponavljajućih zadataka – kazao je Primorac, koji smatra da na organizacijskoj razini ključ uspjeha medija u budućnosti leži u inovaciji, prilagodljivosti i dvosmjernoj komunikaciji. Direktorica za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Amela Odobašić u ovom kontekstu ističe da će medija biti, ali da će njihova budućnost biti drugačija.

“Digitalna transformacija nameće određene trendove i BiH, kao i sve druge zemlje, nema drugog izbora nego se tome prilagoditi“kazala je Odobašić.

S aspekta regulatora Odobašić smatra kako je nužna edukacija o korištenju umjetne inteligencije i to je nešto što spada pod medijsku i informacijsku pismenost. Naglasak treba biti na tome jer sve će je više mladih koristiti bez provjere informacija.

“Ako imamo na umu da je medijska pismenost učinkovit alat u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti, ona se isto tako mora pojačano koristiti i u podizanju svijesti, odnosno podizanju znanja u korištenju umjetne inteligencije”, smatra Odobašić.