BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

Širom svijeta u 2023. godini očekuje se blaža stagnacija kada je u pitanju zapošljavanje, ali to, prema riječima stručnjaka, neće mnogo uticati na Bosnu i Hercegovinu, jer, kako tvrde, BiH nema problem sa radnim mjestima, već sa nedostatkom radnika.

Kada je u pitanju globalna slika, procjene govore da će u 2023. godini broj nezaposlenih u svijetu porasti za tri miliona, čime će se broj onih koji su bez posla povećati na 208 miliona, navodi se, između ostalog, u izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), koji je objavljen početkom sedmice. 

“Zapošljavanje će usporiti u ovoj godini zbog privrednih posljedica rata u Ukrajini, visoke inflacije i strože monetarne politike. Inflacija će nagristi realne plate”, saopšteno je iz ILO.

Dodaju da se u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti od svega jedan odsto, što je manje od ranijih predviđanja kada je u pitanju zapošljavanje na svjetskom nivou.

“Poređenja radi, u 2022. broj zaposlenih porastao je za dva odsto. Što se tiče 2023. godine, slabiji rast broja novih radnih mjesta poklopiće se s nedovršenim oporavkom od šoka koji je izazvala pandemija. Zbog sporijeg rasta broja zaposlenih u svijetu ne očekujemo nadoknadu gubitaka iz kovid krize prije 2025. godine”, rečeno je iz ILO-a.

U ovom trenutku ne zna se tačno sa koliko nezaposlenih je BiH dočekala 2023. godinu. Još nisu dostavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH za novembar i decembar, a posljednji objavljeni odnose se na kraj oktobra 2022.

“Na dan 31.10.2022. u Federaciji BiH na evidenciji Zavoda bile su 286.143 nezaposlene osobe. To je ipak bolja slika nego na početku 2022. godine, pa tako bilježimo smanjenje broja nezaposlenih od oko 14.000. Konačne podatke za prošlu godinu imaćemo početkom februara”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Sa druge strane, u Republici Srpskoj sve je poznato. Na kraju 2022. godine, na evidenciji republičkog Zavoda za zapošljavanje bilo je 64.295 osoba, što je, prema riječima nadležnih, najmanje u istoriji.

Međutim, poslodavci u Republici Srpskoj ne vjeruju u ove brojeve. Ne vjeruju ni da će u ovoj godini doći do povećanja zaposlenosti, a razlog za to je, kažu:

“Realno, kod nas postoje otvorena radna mjesta, a tih 65.000 su fiktivno nezaposleni iz raznih razloga, pa možemo komotno reći da nemamo nezaposlenih. Mi imamo radnih mjesta, ali nemamo koga zaposliti. Nemamo mi s tim problem. Oni govori o tome da bi trebalo da postoje neki nezaposleni, ali mi nemamo nezaposlenih”, tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

To će se, poručuje Trivić, riješiti kao i prethodne godine, odnosno zapošljavanjem radne snage iz inostranstva.

“Zapošljavaćemo stranu radnu snagu, intenziviraćemo u ovoj godini dolazak stranih radnika, jer jednostavno neki poslovi neće moći preživjeti bez stranih radnika”, navodi Trivić za “Nezavisne novine”, koji na pitanje koji su to poslovi i da li se može precizirati koliko radnika je neophodno Republici Srpskoj, odgovara:

“Vidjećemo kako se sve bude razvijalo. To nije jednostavan proces. Ljude koji budu došli sa strane treba obučiti i u inostranstvu i kod nas da žive i rade zajedno. Radnici fale u svim privrednim proizvodnim sektorima, zaista ne znam nijedan da ne nedostaju radnici”, rekao je Trivić.

U BiH se u ovom trenutku ne gleda kako riješiti problem koji se zove usklađenost ponude i tražnje, zbog čega nam i nedostaje radne snage, poručuju stručnjaci.

“Dolazak stranih radnika popunjava kvalifikacije kojih nema na birou, a zaista je pitanje koliko biro reflektuje stvarno stanje. Isto tako, ogroman problem je odlazak ljudi, pa nadležni to koriste da kažu kako je nikada manje nezaposlenih, odnosno to predstavljaju kao da je smanjena nezaposlenost”, pojašnjava ekonomista Aziz Šunje.

Da bi se zaista uticalo na nezaposlenost, kaže on, mora se popraviti, između ostalog, politička slika, jačati poslovni ambijent koji će se otvoriti za inostrana ulaganja.

“Mora postojati intenzivniji dogovor poslodavac-obrazovni sistem. Na primjer, da li nam treba zidara, stolara itd., pa da se ti ljudi obrazuju za te poslove. Ali i vlada mora podsticati te mlade ljude da se počnu obrazovati ka tim smjerovima. Mi možemo spriječiti odlazak mladih, a to se radi kroz povećanje plata, bolje uslove rada, integrisanje kroz evropske tokove i, naravno, podizanje životnog standarda”, zaključio je Šunje za “Nezavisne novine”.