BiH “na granici” između Istoka i Zapada / Kina popunjava ekonomske rupe u razvoju siromašne zemlje, Europa upozorava na dužničko ropstvo

Još tokom ljeta su se stručnjaci bavili time koliko pandemija koronavirusa mijenja pozicije ključnih igrača u trgovini i otvara nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Smatraju da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo sa višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine. Cijene su i dalje vrlo nestabilne, rastu, a teret, na kraju, snose potrošači. Zbog toga trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport natjerao da cijene višestruko podignu.

Bliže je bolje

Ako se uzme da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, sa tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, mjesecima unazad nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije sa transportnom opremom, uvoznici zemalja regiona bi se sve više mogli okretati Turskoj.

Međutim, za Gorana Popovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, transport nije faktor koji može naglo promijeniti globalne tokove trgovine, niti može, kako kaže, iz igre izbaciti velike igrače.

– Cijene transporta će se stabilizovati za nekoliko mjeseci. Pri tome, nisu cijene svih roba primarno vezane za transportne troškove, govori.

Pojašnjava da na jeftinije robe koje imaju i nisku dodatnu vrijednost transport ima veliki uticaj, dok na robe viših faza prerade i visokih dodatnih vrijednosti ima minoran uticaj. Međutim, upozorava na to da će cijene roba i usluga, poslije svega, ostati na višem nivou, što znači gubitak za potrošače.

– Turska profitira od novonastale situacije, riječ je o regionalnoj sili, ali potencijalna proizvodnja ove ekonomije je manja od Kine, kaže Popović.

Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA, navodi da trenutno vlada princip “nabavljaj robu što je moguće bliže”.

– Da se ne zavisi od dalekih destinacija, jer svjetski transport poskupljuje, a te nove okolnosti pružaju šansu zemljama da se specijaliziraju za proizvodnju nečeg i plasiraju na bliža tržišta, govori Hadžiahmetović i napominje da je to šansa i za BiH.

– Da se ponudimo i privučemo strane investitore. Prestrojavanje je napravilo neke nove tokove i za bh. transportni sistem i trgovinu. Pojačana je saradnja sa Turskom, što je sada sasvim logično u ovim okolnostima, pojašnjava.

Kako nam kaže Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, prema podacima o trgovinskoj razmjeni za 2021. godinu, uvoz iz Turske u BiH za prvih osam mjeseci je iznosio 770 miliona, a iz Kine milijardu KM.

– A što se tiče izvoza iz BiH prema tim zemljama, u Tursku je izvezeno roba i usluga u vrijednosti od 210 miliona KM, dok je u Kinu izvezen samo 21 milion KM, naglašava Halebić.

Podsjeća na to da BiH sa Turskom od 2019. godine ima Ugovor o slobodnoj trgovini, sa ciljem liberalizacije i olakšavanja trgovine robama i uslugama.

– Iz toga slijedi da su institucionalni preduslovi za jačanje i unapređenje trgovinskih odnosa na strani Turske, konstatuje Halebić.

Pojašnjava da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, koji podrazumijeva zbirno i uvoz i izvoz, gotovo isti, sa Turskom je to 980 miliona, a sa Kinom 1.060 miliona KM. Međutim, najveći trgovinski partneri BiH nije nijedna od ove dvije zemlje, podaci jasno pokazuju da je to Evropska unija.

– U prvih osam mjeseci ove godine ukupni izvoz BiH je iznosio 8,7 mlrd KM, od čega u EU oko 6,5 mlrd KM. A 60 posto ukupnog uvoza u BiH je bilo iz Evropske unije, dodaje.

Ističe da je, za sada, najveći pojedinačni trgovinski partner naše zemlje Njemačka, te da je oporavak ekonomija EU za BiH zaista važan. Međutim, s obzirom na to da je EU, navodi, snažno povezana sa Turskom i Kinom, eventualni poremećaji u transportu i lancima snabdijevanja mogu uticati i na BiH.

A Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevske škole nauke i tehnologije, navodi da je BiH nekonkurentna i neproduktivna.

– Turska je već sada jedan od naših većih partnera sa stanovišta uvoza, ali, nažalost, ne i sa stanovišta izvoza, što opet nije do Turske jer je pitanje možemo li zadovoljiti njihove standarde, govori Domljan.

Međutim, kako kaže, BiH izvozi u zemlje OECED-a, klub bogatih zemalja, posebno u Njemačku i Italiju, pa je velika vjerovatnoća da možemo zadovoljiti potrebe i standarde turskog tržišta.

– Treba raditi na povećanju izvoza iz BiH u Tursku, jer je ona za BiH bolji izbor od Kine, prije svega zbog geografske blizine, a to igra veliku ulogu u vanjskoj trgovini, napominje.

Ne treba zanemariti ni, smatra on, dugogodišnju vezu koju BiH ima sa Turskom, za razliku od Kine sa kojom se veze tek trebaju uspostaviti.

– Kulturološki je situacija puno drugačija, dakle kudikamo se bolje okretati Turskoj nego Kini, rekao je.

Bivša direktorica MMF-a Christine Lagarde upozorila je na to da bi partnerstva sa Kinom mogla dovesti do problematičnog porasta zaduženja zemalja čiji je javni dug već visok, a među kojima je i BiH

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da su se domaći izvoznici vrlo brzo adaptirali na novu realnost geopolitičkih odnosa.

– Vjerovatno je da će kineski uticaj jačati u regionu i posljedično u Bosni i Hercegovini. U ovom trenutku Kina je bitna kao uvoznik, posebno sada kada imamo problema u globalnim lancima snabdijevanja, govori Čavalić.

A Tursku, s druge strane, dodaje on, treba posmatrati kao dobrog investitora u BiH, ali i kao otvoreno tržište koje se može ubuduće iskoristiti za plasman domaćih proizvoda.

– Ono što povezuje ove dvije zemlje spram BiH jeste neiskorištenost njihovih potencijala od naše zemlje. BiH može koristiti Tursku kao pogodno izvozno tržište i dobrog, dokazanog investitora, mali je broj investicija, ali visokog kvaliteta, govori i dodaje da se Kina treba koristiti kao zemlja uvoznik.

A zašto Turska više investira u neke zemlje regiona nego u BiH, pojašnjava Hajrudin Somun, novinar i diplomata.

– Više investira u Srbiju, recimo, nego u BiH, ovdje više izražava osjećaje i simpatije. Međutim, u BiH investicije ne mogu ni doći dok je stanje u zemlji politički nesigurno, jer svi žele biti sigurni da će iz svojih investicija izvući dobit, govori Somun.

Snovi o EU

Vrijednost kineskih projekata u BiH iznosi 1,93 milijarde eura. No, već dugo Evropska unija izražava zabrinutost da je kineski model investiranja, koji ne podrazumijeva da se zemlje u koje se ulaže obavežu na borbu protiv korupcije ili ograničenja slobode medija, u suprotnosti sa ciljevima Bruxellesa u regionu.

Parlamentarci EU već su u nekoliko navrata upozoravali na to da se kineski projekti u zemljama Zapadnog Balkana kose sa evropskim pravilima. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je rekla i da je Zapadni Balkan “dio Evrope, a ne stanica na novom Putu svile”.

– Kina koristi svaku priliku da ulaže, a to BiH odgovara jer se moramo razvijati. To se možda ne uklapa u neke standarde Evropske unije, ali ona ih je napravila za svoje potrebe, govori profesor Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja.

Smatra da Kina čak može pomoći BiH na putu ka EU jer će se uz prihvatanje kineskih investicija samo dodatno razvijati.

Evropski zvaničnici i posmatrači sve glasnije upozoravaju na to da krediti i ulaganja mogu donijeti velike problem i glavobolje, jer zemlje regiona mogu biti uvučene u mrežu zajmova za koje nema realističnog izgleda da se ekonomski isplate, što bi uvećalo njihovo dužničko opterećenje i kineski ekonomski i politički uticaj na njih. Međutim, kineske kompanije popunjavaju rupe u ekonomskom razvoju ovih osiromašenih zemalja, u kojima snovi o pridruživanju Evropskoj uniji postaju sve teže ostvarivi.