BiH je idealna zemlja, ali samo za pranje novca

Od 2016. godine do veljače ove godine na području Bosne i Hercegovine izvršeno je pranje novca u iznosu od preko sedam miliona KM, počinjenim na štetu većeg broja pravnih osoba iz Slovenije, potvrđeno je iz SIPA-e.

“Prilikom pretresa na 14 lokacija u Sarajevu i Zenici otkrivena je i privremeno oduzeta određena količina poslovne i bankovne dokumentacije, računala koja mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku. Također, putem banaka izvršena je i provjera računa i sefova osumnjičenih osoba, kojom prilikom je izvršena i privremena obustava transakcija u iznosu od 69.024,36 konvertibilnih maraka”, rekla je Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e.

Radi se o slučaju u kojem se istražuju veliki transferi novčanih sredstava s područja Slovenije na područje BiH, za navodno i fiktivno realizirane poslove u oblasti građevinarstva. Taj nelegalni novac ubačen je u BiH, a nakon što je „opran“, ponovo je prebačen u Sloveniju, gdje je planirano uhićenje više od 50 osoba, među kojima je, neslužbeno, i Milan Mandarić, bivši vlasnik FK Olimpija, a koji je za N1 kratko demantirao povezanost s ovim aktivnostima i pretresima.

“Mi smo utvrdili i kada je u pitanju ovaj posljednji slučaj uhićenja u Sloveniji, da je samo u Banja Luci više od 200 tvrtki registrirano na jednoj adresi koje nemaju nijednog radnika ili imaju samo odvjetničku ili tvrtku za računovodstvo koji im vodi poslove”, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Zato što smo, umjesto po zavidnom životnom standardu, ili suzbijanju korupcije, prepoznati upravo po suprotnom, kao idealnoj destinaciji za pranje novca. A građevinski sektor je jedan od najčešćih načina za takve aktivnosti.

“Često se tu prave fiktivni ugovori za konzalting, ili neke druge nepostojeće usluge. Fakturiraju se toj tvrtki u Sloveniji, ona plati tvrtki u Banjoj Luci, i nema nikakvih troškova. Na kraju podigne tu dobit koja plati porez koji je inače najniži u cijeloj regiji. Samo 10%”, dodao je Vukelić.

Koliko izvješća zbog pranja novca je podneseno na razini Federacije BiH u proteklom razdoblju, niti koliko je optužnica podignuto u vezi s ovim aktivnostima, na razini države, nismo saznali. U Republici Srpskoj je, s druge strane, u prošloj godini za ovo kazneno djelo podneseno 31 izvješće protiv 57 osoba, podaci su entitetskog MUP-a.

“Također, za razdoblje januar-februar 2023. godine podneseno je 16 izvješća protiv 18 osoba za isto kazneno djelo”, navode.

Ovom problematikom, bavio se i Centar za istraživačko novinarstvo. Mnogo je ovakvih primjera u posljednjih gotovo dva desetljeća od kojih vrijedi podsjetiti na događanja oko sarajevskog poduzeća Bosnalijek.

“Došlo je do tih sumnjivih transakcija, izvlačenja novca, iz poduzeća, uglavnom, korištenjem marketinških i konzultantskih usluga. Zašto? Zato što se radi o pravno-ekonomskim poslovima koje je teško utvrditi”, kazao je Azhar Kalamujić iz CIN-a.

Kalamujić podsjeća i na slučaj prevare slovenske NLB banke, gdje je banka oštećena za preko 30 miliona KM. Međutim, visoko korumpiran sustav nemoguće je izgraditi bez direktnog odobravanja najviših razina vlasti, stava su upućeni.

“Vrlo rijetko se otkriju neke političke veze koje postoje. Vrlo rijetko vidimo stvarno dokazivanje, da ta razina korupcije i organiziranog kriminala zaista postoji pod pokroviteljstvom najviših službenika”, rekao je Semir Mujkić iz BIRN-a.

BiH je jedina država gdje možete neometano unijeti, na primjer, milion KM, obaviti kupovinu, sve što vam treba, ovjeriti pri tome sve kod notara, a da vas niko ne pita za porijeklo novca, te je li taj novac unesen u BiH ilegalnim tokovima, možda, putem utaje poreza ili pranja novca. Financijskim kriminalom i pranjem novca proračuni u 2020. godini,, na primjer, oštećeni su za više od 40 miliona KM.