BiH je formalno ispunila jedan od ključnih prioriteta EU, ali suštinski je stanje još gore

Krajem augusta Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama što je bio jedan od prioriteta u sklopu borbe protiv korupcije koju je Evropska komisija stavila pred našu zemlju.

“Usvajanje navedenog zakona znači da je Bosna i Hercegovina ispunila jedan od ključnih prioriteta u ispunjavanju pretpostavki u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Koristimo priliku da se zahvalimo svim institucijama koje su učestvovale u predmetnom procesu na uloženom doprinosu”, naveli su iz Agencije za javne nabavke nakon donošenja zakona.

U razgovoru za Klix.ba Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH (TIBiH) kazala je da ovim zakonom nije ispunjen osnovni cilj, odnosno nisu usvojene antikoruptivne odredbe koje jesu bile osnovni cilj reforme Zakona o javnim nabavkama.

Zakon o javnim nabavkama se u okviru prioriteta Evropske komisije nalazi upravo u dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije.

“To je trebalo biti unaprjeđenje zakona u smislu jačanja antikorupcionih mehanizama u Zakonu o javnim nabavkama. Međutim, ono što smo mi dobili na kraju izmjenama zakona u poređenju s onim što je trebalo biti su dvije potpuno različite stvari”, rekla je Ivana Korajlić.

Ona je istakla da je proces izmjena zakona započeo još prije pet godina od radne grupe koja je bila za to zadužena.

“U jednoj formi je došao na Vijeće ministara, a u drugoj formi je izašao s Vijeća Ministara”, kazala je Korajlić te dodala da su na Vijeću ministara izbačene odredbe koje se odnose na jačanje nadzora, pojačavanje sankcija i jačanje Agencije za javne nabavke.

Ostavljene su pojedine pozitivne odredbe u smislu sukoba interesa u javnim nabavkama, pojačanja transparentnosti u pojedinim fazama.

“Međutim, ono što je trebalo da ojača mehanizme nadzora je izostavljeno. Kasnije smo u parlamentarnoj proceduri dobili još i amandmane koje su upućivali pojedini zastupnici koji su dodatno oslabili ove izmjene tako što su dodate odredbe koje čak ostavljaju dodatni prostor za zloupotrebe”, rekla je Korajlić.

Kako je istakla, to se odnosi na povećanje limita na direktni sporazum (sa šest na 10 hiljada bez ikakvog provođenja postupka), povećanje limita na izmjene ugovora sa 20 na 30 posto.

Iako se zakonom predstavlja da je ispunjen jedan dio iz prioriteta vladajuće stranke su iskoristile da ubace i odredbe koje su lošije u odnosu na prethodni zakon.

“Uprkos tome što je u nekim dijelovima Zakon o javnim nabavkama unaprijeđen u jednom dijelu su pogoršane odredbe”, navodi Korajlić.

Bivši direktor Agencije za javne nabavke Đenan Salčin za Klix.ba je kazao da je prijedlog radne grupe bio da se u Zakon o javnim nabavkama definiše krivično djelo vezano za javne nabavke.

“To je urađeno u saradnji sa tužilaštvima Bosne i Hercegovine da bi njima olakšao taj segment. Drugi dio je bio inspekcijski nadzor u oblasti javnih nabavki. Gdje bi za početak bio određen broj inspektora koji bi obilazili ugovorne organe i radili (ne)najavljene posjete, određivali novčane kazne, prekršajne i krivične prijave”; rekao je Salčin.

U amandmanskoj fazi tokom procesa usaglašavanja Zakona o javnim nabavkama te antikorupcijske odredbe su faktički izbačene.

Uprkos tome, Salčin ističe da je Zakon donio neka poboljšanja u odnosu na postojeći i da će ispraviti neke tehničke greške koje su postojale.

“Sada se ide ka elektronskim nabavkama. Sada su napravljene sve predispozicije. Agencija za javne nabavke radi na donošenju podzakonskih akata. Pravilnik o elektronskoj aukciji, Pravilnik o elektronskim nabavkama. Zašto? Da bi se sve radilo elektronskim putem”, kazao je Salčin.

Klix.ba