BiH ima 438, a EU 333 policajca na 100.000 stanovnika. Kako smo tako neuspješni u borbi protiv kriminala?

Bosna i Hercegovina ima veći broj policajaca od prosjeka Evropske unije u odnosu na broj stanovnika. Zašto nije efikasnija u borbi protiv kriminala i korupcije?

Na 100.000 stanovnika Bosna i Hercegovina ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Evropske unije. Na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333.

Ali statistički podaci i procjene o efikasnosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od evropskog prosjeka, piše BIRN.

Policije širom Evropske unije danas pronalaze načine da s manjim brojem policajaca zadrže ili povećaju svoju efikasnost.

U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca.

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže da su sadašnje projekcije broja policajaca rađene prije nekoliko godina, ali dodaje kako je standard u EU da se više radi na profesionalizmu i korporativnom pristupu upravljanja u menadžmentu policijskih institucija.

“Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja policijskih službenika”, zaključuje Kržalić.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić objašnjava da BiH nema odgovarajuće načine da ocjenjuje efikasnost rada policije i da stopa kriminala nije dovoljan pokazatelj.

“To je daleko od stvarne slike kriminaliteta. Vi kada pogledate kvalitativnu strukturu, vidjet ćete da, recimo, korupcije u Bosni i Hercegovini nema, jer je ispod jedan posto prijavljenog kriminaliteta”, kaže Budimlić.

Prema zvaničnim izvještajima policije u Federaciji, u septembru u dva kantona policija nije zabilježila nijedno krivično djelo korupcije.

U isto vrijeme percepcija građana o nivou korupcije je daleko gora od prosjeka Evropske unije. BiH je na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala na 110. mjestu, više od 30 mjesta ispod najniže rangirane članice Unije – Bugarske.

Nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić kaže kako su sve policijske agencije u BiH prošle godine podnijele Državnom tužilaštvu tek šest krivičnih prijava za korupciju. On smatra da su državi potrebni policijski službenici koji će raditi na terenu i da je potrebno hitno raditi na organizaciji rada unutar policijskih agencija.

“Mi u policiji imamo previše rukovodilaca koji imaju slaba stručna znanja o tom poslu. Oni su pod velikim političkim pritiskom i negativnim ili neprimjerenim političkim uticajem”, kaže Miletić.

Efikasnija borba protiv korupcije i kriminala u središtu je uslova koje BiH mora ispuniti da bi se približila Evropskoj uniji. Za sada su vlasti dosta sporije u rješavanju primjedbi na nedostatke u organizaciji policije, političkih uticaja i povezanosti s drugim zemljama u odnosu na planove zapošljavanja novih policajaca.

Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH na to suptilno upozorava. Dok navodi podatke o broju policajaca i poredi ih s evropskim prosjekom, u izvještaju iznosi niz nedostataka domaćeg sistema, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela sa gotovo 17.000 policajaca.

Izvještaj navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga, te da su istrage spore. Konstatuje i kako je policija podložna političkim uplitanjima, te da su finansijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neefikasni.

Veoma formalan način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pribavlja dokaze, uključujići i one za slučajeve visoke korupcije, izaziva ozbiljnu zabrinutost Komisije, navedeno je u Izvještaju, u kojem stoji da je SIPA u 2021. godini pokrenula 193 istrage u predmetima korupcije – 42 po službenoj dužnosti i 151 po naredbi nadležnog tužilaštva – od kojih je 20 okončano.

Prema Izvještaju Federalne uprave policije, policija u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) u septembru nije zabilježila niti jedno krivično djelo korupcije ili finansijskog kriminaliteta. Taj se broj u drugim kantonima kretao od jednog do tri, sa izuzetkom Tuzle, gdje ih je bilo 20.

Detaljan analitički izvještaj Komisije iz 2019. godine naveo je niz nedostataka u radu policijskog sistema u državi. Izvještaj konstatuje da, iako je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za koordinaciju agencija na državnom nivou, razmjena informacija između Ministarstva sigurnosti i policijskih agencija širom zemlje odvija se samo na dobrovoljnoj osnovi.

“Kao posljedica ovakve fragmentacije, sektor policije u zemlji je i dalje ispolitiziran, slabo koordiniran i disfunkcionalan”, navodi se u Izvještaju.

U njemu se dodaje kako je policija podložna neprimjerenom političkom uplitanju u provođenje istraga, između ostalog i preko njihovog lanca komandovanja ili samocenzure.

“Ovo može ugroziti rezultate istraga. U tom smislu, postoji potreba da se ojača policijska odgovornost, posebno kroz efikasnije korištenje ovlašćenja tužilaca”, navodi se u Izvještaju iz 2019. godine.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Aljoša Čampara se slaže da je politički uticaj na rad policije ključno pitanje, ali sumnja da će uskoro doći do reforme i depolitizacije policije, jer neke “političke snage žele kontrolu nad policijom”.

“Nažalost, imamo taj jedan decentralizirani policijski sistem, posebno u Federaciji, ali i s nivoa države do kantona. Puno bi lakši i efikasniji rad policijskih struktura bio da imamo jednu centralizovanu policijsku strukturu s jednom hijerarhijskom subordinacijom od vrha do dna”, kaže Čampara.

Budimlić, koji je u jednom periodu bio ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da su pravilnici o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u policijskim institucijama BiH pravljeni paušalno, a ne na osnovu standarda i potreba, tako da je veliki broj policijskih službenika angažovan na poslovima koji nisu povezani sa operativnom djelatnošću.

“Policijski službenik koji dobije značku i položi zakletvu mora biti oslobođen bilo kakvog političkog uticaja. On je pod političkim uticajem svog neposrednog rukovodioca – hoće li mu pisati deset ili 15 sati prekovremenog rada. A ta se piramida uticaja vuče do komesara, odnosno direktora policijskih uprava, do nezavisnog odbora i parlamenata. Mi trebamo napraviti sistem u kojem će policijski službenik, u skladu sa svojim radnim mjestom i usmjerenosti unutar organizacione jedinice, biti ocijenjen”, kaže Budimlić.

U svom posljednjem izvještaju Evropska komisija navodi da je napravljen određeni napredak u osiguravanju da imenovanja i unapređenja u policiji kroz nezavisne odbore butu zasnovana na zaslugama i transparentna, bez političkog uplitanja, posebno za rukovodeće pozicije. Ali izvještaj dodaje da političko uplitanje i dalje izaziva zabrinutost.

Posebno se navode primjeri izmjena zakona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koje su, prema mišljenju Komisije, dovele do toga da etnički kriteriji imaju prednost nad profesionalnim prilikom izbora, “što može uticati na nezavisnost i profesionalnost policijske uprave”.

Budimlić smatra kako civilni nadzor nad policijskim agencijama putem nezavisnih odbora koje imenuju parlamenti, još uvijek nije efektivan. Dodaje da kontrola efektivnosti i efikasnosti rada policije treba počivati na parametrima rezultata koje oni postižu.

“Recimo, imate situaciju da policijski službenik podnese oko 150 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima prema tužilaštvu, a da nadležno tužilaštvo ne donese nijedno rješenje o provođenju istrage na temelju tih izvještaja koje je on podnio. Ipak će biti nagrađen od rukovodioca jer će navesti samo da je podnio izvještaj, a nijedan nije rezultovao rješenjem. Isti efekat je na svim nivoima, tužioci ostvare normu po 150, a ne mjeri se suština – koliko od tih optužnica je okončano pravosnažnom osuđujućom presudom”, kaže on.

Budimlić smatra da Bosni i Hercegovini nedostaje izvještaja koji bi pokazali stvarnu efikasnost policije.

U proteklim godinama rađene su procjene povjerenja građana u policiju. Izvještaj Centra za sigurnosne studije 2018. godine pokazao je da tek polovina građana ima povjerenje u rad policije.

Izvještaj “Stavovi građana o policiji” pokazao je kako građani većinom vjeruju da političke partije i vlasti imaju prevelik uticaj na rad policije te da policija najmanje djeluje kao servis građana i da je korupcija i nadalje široko rasprostranjena unutar policijskih struktura.

Stopa kriminaliteta i broj riješenih krivičnih djela neki su od glavnih pokazatelja rada policije.

U Izvještaju o stanju kriminaliteta za prvih šest mjeseci 2022. godine Federalne uprave policije (FUP) najviše zabilježenih krivičnih djela je u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. U Federaciji je zabilježeno povećanje krivičnih djela protiv života i tijela za 69 djela u odnosu na prvih devet mjeseci prethodne godine.

Od ukupno 14 krivičnih djela ubistva, pet ih je u Zeničko-dobojskom kantonu, a četiri u Sarajevu, gdje je jedno ubistvo do septembra ostalo nerazjašnjeno u vrijeme pravljenja izvještaja.

Ali kantonalni ministar kaže da je došlo do smanjenja broja krivičnih djela u Sarajevu u prvih devet mjeseci ove godine. U tom smislu ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (KS) Admir Katica kaže da je zadovoljan što policija kojom rukovodi bilježi smanjenje broja krivičnih djela i veći broj prijava građana u prvih devet mjeseci ove godine.

“Kao ministar unutrašnjih poslova KS-a sam jako zadovoljan radom uprave policije u tom segmentu. Vidljivo je da i tužilaštvo vidi Ministarstvo unutrašnjih poslova kao partnera u borbi protiv najtežih oblika krivičnih djela, što je za nas kompliment”, kaže Katica.

Čampara kaže da u posljednjih 12 godina bilježe konstantni pad kriminaliteta u Federaciji.

“Neka krivična djela se povećavaju, neka padaju, neka se smanjuju, ali zasigurno moramo konstatovati i reći ukoliko imamo bolji i obučeniji policijski kadar, ukoliko imamo više policijskih službenika i ukoliko je više policijskih patrola na terenu, evo, naprimjer, u Kantonu Sarajevo, logično je da se smanjuje i kriminalitet”, kaže Čampara i dodaje kako u svim policijskim agencijama, državnim, entitetskim i kantonalnim, nedostaje policijskih službenika.

I za Katicu je “vidljivost policije na terenu jedan od vrlo važnih fakata da osjećaj sigurnosti bude stabilan”.

U svojim izvještajima Evropska unija je navodila da policajaca nedostaje samo u Službi za poslove sa strancima i Graničnoj policiji. Prema podacima iz izvještaja, u BiH radi 16.845 policajaca, od čega gotovo 3.500 na državnom nivou, 5.500 u Republici Srpskoj, 600 na nivou Federacije, a više od 7.200 u kantonima, te 250 u Brčko distriktu.

Ukupan broj doveo je do većeg prosječnog broja policajaca na 100.000 stanovnika od evropskog prosjeka. U Uniji se, prema podacima Eurostata, agencije za statistiku Evropske unije, broj policajaca od 2009. godine smanjivao.

U BiH su trenutno planirana povećanja broja policajaca, dok se kritike Evropske unije na sam rad i integritet policije i dalje ne rješavaju dovoljno brzo.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske trenutno su zaposlena 4.062 uniformisana policijska službenika. U odgovoru za BIRN iz ove institucije kažu kako se “prijem kadeta na Policijsku akademiju i sam prijem policijskih službenika odvija u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta u MUP-u Republike Srpske i samim planom penzionisanja policijskih službenika u Ministarstvu”.

U Tuzlanskom kantonu je predviđeno više od 1.840 policajaca, a sada je zaposleno 80 posto od tog broja.

Iz Ureda komesara Ministarstva unutrašnjih poslova ovog kantona su potvrdili Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je trenutno u toku konkurs za prijem 200 novih policijskih službenika.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo ima više od 2.000 uniformisanih policijskih službenika, koliko je predviđeno pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kaže Katica.

“Najviše radimo da se popunjavaju mjesta policijskih službenika. Nedavno smo raspisali konkurs za prijem i trenutno je na policijskoj akademiji 200 kadeta. Uskoro ćemo ići s još jednim konkursom za prijem 250 novih policijskih službenika. Mi moramo osvježiti kadrovski našu policiju kako bi se mogla u budućnosti uhvatiti u koštac sa svim oblicima kriminala”, kaže Katica.

Miletić smatra kako se policijske agencije prije svega moraju ojačati stručnim i nezavisnim ljudima.

“Većina tih starješina i krim-inspektora sjede u kancelariji, gdje se ne može riješiti nijedno kazneno djelo, već moraju izaći na ulicu. Kada dođemo do izvršilaca ubistva ovog malog Dženana Memića i Davida Dragičevića, da ne spominjem slučaj ubistva dva policijska službenika u Sarajevu i neke druge koji opterećavaju javnost, tada će policija pokazati da radi svoj posao”, kaže Miletić.