BiH bi mogla zadovoljiti sve potrebe za pšenicom: Zašto je neiskorišteno poljoprivredno bogatstvo BiH

Zapuštene i zarasle oranice postale su tužan simbol brojnih krajeva Bosne i Hercegovine, posebno onih ravničarskih, koji imaju savršene uvjete za proizvodnju žitarica. Ipak, financijska neisplativost i nestabilno tržište glavni su razlozi zbog kojih mnogi odustaju od poljoprivrede.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe za Večernji list da je teško precizno procijeniti koliko je obradivog zemljišta u funkciji, no jasno je da su urbanizacija i minirane površine značajno smanjile njegov udio. Ipak, potencijal postoji – BiH bi mogla zadovoljiti vlastite potrebe za pšenicom i krompirom, ali niska razina poticaja, slabo ulaganje u proizvodnju i niska konkurentnost sprječavaju ostvarenje tog cilja.

Prema podacima Svjetske banke (2016.), prosjek obradivog zemljišta po stanovniku u svijetu je 0,19 ha, dok je u EU 0,21 ha. BiH se sa 0,30 ha po stanovniku nalazi na 39. mjestu. FAOSTAT navodi da je 2020. godine BiH imala 2,24 miliona ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je polovica obradiva, dok su ostatak livade i pašnjaci. No, od 1,07 miliona hektara najkvalitetnijih oraničnih površina, gotovo polovica (456 tisuća ha) se ne koristi.

Podizanje konkurentnosti domaće proizvodnje ne ovisi samo o financijskim potporama, već i o modernizaciji, povećanju produktivnosti i melioraciji – poboljšanju tla kroz uređenje vodnih prilika. Procjene ukazuju na sve češće suše, a iako je 1992. godine u BiH bilo 20.000 ha navodnjavanih površina, danas ih je u Federaciji BiH tek 3.000 ha.

Veliki problem predstavlja i niska zaštita od vremenskih nepogoda, što rezultira nestabilnim prinosima i dodatno otežava poljoprivrednicima održavanje proizvodnje. Nedostatak kapaciteta za skladištenje, hlađenje i pripremu proizvoda također doprinosi slaboj konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Osim unutarnjih problema, BiH propušta i prilike za financiranje iz EU fondova. Da bi mogla koristiti sredstva iz programa IPARD, potrebno je uspostaviti institucije i operativne strukture u skladu s pravilima EU-a. To uključuje tijelo za upravljanje IPARD-om, agenciju za isplate i nadzorne odbore. Dok druge zemlje koriste sredstva, BiH ostaje po strani – za IPARD III (2021.-2027.) EU je izdvojila čak 990 milijuna eura, no BiH na to još uvijek nema pravo.

Poljoprivreda u BiH ima ogroman potencijal, ali bez strateškog pristupa, jačanja infrastrukture i korištenja dostupnih sredstava, ona će i dalje ostati neiskorišten resurs u zemlji koja je sve više ovisna o uvozu hrane.