BHRT i RTV FBiH loše posluju, sistemska rješenja slaba, finansijski minusi veliki

Poslovanje javnih institucija nerijetko izaziva pažnju. Ipak, javni radiotelevizijski servisi u FBiH su početkom ove godine bili u ozbiljnom fokusu zbog sindikalnih inicijativa i aktivnosti. Akta.ba vam donosi kratku analizu poslovanja BHRT-a i RTV FBiH kao oficijelnih javnih emitera u FBiH.

Analiza poslovanja Radiotelevizije BiH/BHRT Javnosti su finansijski problemi ovog javnog emitera poznati, ali Akta.ba vam donosi analizu poslovanja u kojoj su podaci egzaktni.

Prema FIA podacima, BHRT je 2023. godinu završio sa preko 11 miliona gubitka, tačnije, poslovao je u minusu od 11.391.385,00 KM. Prihod za 2023. godinu bio je preko 37,2 miliona KM, tačnije 37.278.355,00KM.

Godinu prije, 2022., prihod BHRT-a je bio preko 38,9 miliona KM, tačnije 38.976.452,00 KM. T

akođe je poslovao u minusu od skoro 11 miliona KM, tačnije 10.916.802,00 KM. Tokom 2021. godine, prihodovao je preko 41 milion KM sa gubitkom od preko 17 miliona KM. U 2020. godini prihod je bio takođe preko 41 milion KM a gubitak poslovanja bio je preko 4,2 miliona KM.

Najviši zabilježen prihod ovog preduzeća bio je 2018. godine u iznosu od preko 48 miliona KM a ono što je interesantno je da su tada imali i najveći poslovni gubitak od preko 21 miliona KM.

Najveća zabilježena dobit bila je 2013. godine u iznosu od preko 560 hiljada KM. Zvanično, BHRT posluje u minusu još od 2014. godine kada se od pomenutih 560 hiljada dobiti iz 2013. godine desio značajan pad poslovanja i u rezultatu gubitak od preko 705 hiljada KM.

Taj gubitak je već 2015. godine iznosio preko 5,2 miliona KM. Godinu 2023. BHRT je završio sa 799 radnika što je oko 80 radnika manje nego 2020. godine. BHRT se nalazi na 6. mjestu PDV i akciznih dužnika u FBiH prema listi koju je objavila UIO BiH, a trenutni porezni dug Radiotelevizije BiH/BHRT-a iznosi preko 6.5 miliona KM, tačnije 6,528,365.99 KM.

BHRT se nalazi i na listi TOP 20 kompanija koje su poslovale sa gubitkom u 2023. godini. “UO BHRT-a svjestan je da se financijska situacija i dalje pogoršava u 2014. S tim u vezi, u fokus svog rada stavit će restrukturiranje BHRT-a i finansijsku konsolidaciju, racionalizaciju poslovanja i unapređivanje programa. U tom smislu, insistirat će se na potpunom informiranju UO od strane generalnog direktora i poslovodstva.

Izvršavajući svoju zakonsku ulogu, posebno u dijelu nadležnosti koja se odnosi na nadzor u smislu da “prati i kontrolira zakonitost i uspješnost rada BHRT”, Upravni odbor zaoštrit će pitanje odgovornosti za izvršavanje usvojenih zaključaka.

Poslovodnim strukturama pružit će se pomoć i podrška u iznalaženju adekvatnih rješenja za konsolidaciju poslovanja, a potom će se tražititi i adekvatna suradnja izvršne i zakonodavne vlasti.

UO BHRT-a je svjestan da se bez uspostave Korporacije dovodi u pitanje sistem javnog emitiranja i uspješnost procesa digitalizacije.

U slučaju blokade na uspostavi Korporacije, UO BHRT-a će upoznati zakonodavca i poduzeti mjere koje će ublažiti posljedice po rad BHRT. U tom smislu, UO će zatražiti od generalnog direktora uređivanje odnosa sa RTV FBiH na fer osnovi, pokušaju nagodbe za sudski spor s RTV FBiH i prihvatljivog cjenovnika za produkcijske i logističke usluge u RTV Domu.”, navedeno je u izvještaju o radu BHRT-a iz 2014. godine kada se desio finansijski zaokret u poslovanju.

Aktuelni direktor Belmin Karamehmedović na toj je funkciji je trenutno u drugom mandatu koji traje do 2025.

Pomoć države Nakon višemjesečnih javih istupa sindikata i javnih prepiski Uprave i sindikata koje su iznijele niz kontraverznih informacija o poslovanju ovih emitera, reagovale su lokalne i strane institucije a u konačnici, Vijeće ministara i resorno Ministarstvo komunikacija i prometa. Tako je krajem februara ove godine, kao jedno od rješenja za ublažavanje problema poslovanja BHRT-a bio potpisani sporazum o dodjeli jednokratne pomoći o čemu je odlučilo Vijeće ministara BiH a u realizaciju sprovelo resorno ministarstvo.

Naime, tom odlukom osigurana su četiri miliona KM za Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine za studijske i produkcione kapacitete za proizvodnju signala u HD rezoluciji te po tri miliona KM vladama entiteta za poticaj razvoja sektora elektronskih medija.

“Za stabilnost Javnog servisa dugoročno, potrebna je izmjena zakona, odnosno sistemsko rješenje kako ne bi ovisio ni o kome”, rekao jeresorni ministar Edin Forto.

Tada je direktor BHRT-a izjavio da će novac biti upotrijebljen na najbolji mogući način. “Nužno je da se iznađu rješenja za finansiranje javnih servisa BHRT-a i RTVFBiH do izmjena zakona na državnom nivou, što bi omogućilo da kompletan sistem javnog emitiranja funkcionira kako je to potrebno i da se ispuni jedan od uslova koje BiH mora ispuniti na putu prema EU.

Korijen problema je što je RTRS izašao, 2017. godine, iz sistema javnog emitiranja. Nadamo se da će to biti riješeno u sudskom sporu, koji dugo traje”, rekao je Karamehmedović.

Sindikati su pohvalili predmetni sporazum ali tu nije kraj problemima jer još nije došlo do trajnog i stabilnog rješenja za finansiranjekoje će omogućiti normalno funkcioniranje i razvoj javnih emitera.

Analiza poslovanja Radio-Televizije FBiH Kao i BHRT, poslovanje RTV FBiH-a prošle godine bilo je u gubitku. Naime, RTV FBiH d.o.o. Sarajevo je 2023. godinu prihodovala preko 29 miliona KM, tačnije, 29.080.580,00 KM sa gubitkom od preko 430 hiljada, tačnije 433.611,00 KM.

U 2022. godini prihod je bio skoro 40 miliona KM, tačnije 39.921.675,00 KM uz dobit od preko 153 hiljade KM. Kada je 2021. godina u pitanju, prihod je bio preko 29 miliona KM sa dobiti od preko 13 hiljada KM. A u 2020. godini, prihod je bio preko 29 miliona KM sa dobiti od preko 83 hiljade KM.

Najveći prihod bio je 2022. godine, pomenutih skoro 40 miliona KM, dok je najveća dobit bila 2013. godine u iznosu od preko 2,3 miliona KM. Prosječan broj radnika u 2023. godini bi je 303 što je smanjenje u odnosu na 2020. godinu kada je bilo zaposleno 322 radnika.

Aktuelni direktor RTV FBiH je Džemal Šabić. Ko plaća dugove Kao i uvijek, sva dugovanja i loše poslovanje javnih institucija plaćaju građani.

Tako će biti i sa ponovnim uvođenjem RTV takse što je ozvaničeno krajem februara.

Tada su predstavnici menadžmenta Radiotelevizije Bosne i Hercegovine i Radiotelevizije Federacije BiH sa predstavnicima Elektroprivrede BiH potpisali ugovor o nastavku naplate RTV takse.

Ugovorom je definisano da se do uspostave novog načina finansiranja Javnog RTV sistema, a najkasnije do 31.12. 2024. godine naplata RTV takse vrši putem računa za električnu energiju koji izdaje JP Elektroprivreda BiH.

Takođe, tu su i kontraverze koje prate podatak o “nestanku”20 miliona RTV takse ali se o tome javno komunicira isključivo sa “prebacivanjem odgovornosti”tako da se čeka sudski epilog.

N.K. – akta.ba