Bh. sistem tjera mlade iz zemlje, stare pod zemlju, a firme u podzemlje!

Ekonomija u Bosni i Hercegovini? Šta to znači? Trenutna situacija sugerira samo to da nam sa ovom vlasti napretka nema, ni ekonomskog ni bilo kakvog drugog!

Uostalom, još u prošlogodišnjem izvještaju Američkog ministarstva vanjskih poslova (State Department) o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini kao značajne prepreke za investiranje istaknuti su korupcija i složen administrativni aparat.
Kako stabilizirati ekonomsku situaciju?

Pored toga, niz je ekonomskih nedostataka koji koče razvoj BiH. Kako stabilizirati ekonomsku situaciju?

U pojedinim segmentima društva, istina je, zabilježena su povećanja primanja. No, svako povećanje primanja pojede inflacija. Dakle, mora se voditi računa o realnim vrijednostima i kupovnim mogućnostima.

Kako to postići? Imamo neku strategiju?

Odgovor je kratak i jasan. Nemamo strategiju (da budemo do kraja jasni, postoji Strategija 2021-2027, koja se ne provodi) kako da povećavamo kupovne fondove.

Međutim, šta je sa strane proizvodnih fondova? Naprimjer, 2000. godine stopa rasta iznosila je 2,52% godišnje. Samo BDP je zabilježio nešto veći porast negdje od 5-6%.

Sada je situacija drugačija i znatno složenija. Ako se ne vrati na pomenute veličine nema boljitka niti pokretanja pozitivnih ekonomskih procesa. Šta je neophodno uraditi?

Reforme, reforme i reforme. Reforme moraju omogućiti taj razvoj. Ako znamo da je tako, zašto nema onda reformi?

Odgovor je prilično jednostavan i jasan. Finansijskih i fiskalnih reformi nema jer vladajućima to ne odgovara!
Reforme znače gubitak privilegija

Kada su oni u pitanju, reforme znače gubitak privilegija. Snažan porast inflacije zadesio je našu zemlju. A kako su vlastodršci odgovorili? Tako što su sebi povećali plaću za 500 KM!

Penzioneri duboko propadaju što ukazuje na propast pojedinih društvenih grupa. Nešto malo se penzija povećava najnižim kategorijama. Međutim, time se remeti usvojeni odnos i povećava društvena diskriminacija.

Zašto nema puta u Evropsku uniju?

Naravno da će političari, zbog sopstvenih interesa, kočiti put BiH u EU. BiH tavori iza onih zemalja koje su nekada bile iza nas.

Dovoljno je pogledati da siromašna Afrika grabi krupnim koracima ka boljem ukupnom stanju. Nekada siromašne zemlje su zabilježile krupan tehnološki napredak. Kao dokaz poboljšanja stanja i napretka može poslužiti podatak da je od 1999. do danas Afrika lansirala 91 satelit. A gdje smo mi?

Nema politike produktivnosti u BiH, upozoravaju pojedini ekonomski stručnjaci. Nema većih stopa rasta. Nema ulaganja u obrazovanje i istraživanje.

Nema rasta kupovnih fondova i uravnoteženja sa proizvodnim fondovima.
Stopa rasta BDP je nedovoljna

Stopa rasta BDP je nedovoljna. Mi još nemamo konačne pokazatelje za 2021 godinu. Podaci sa kojima se manipuliše nisu tačni.

Stanovništvu se može pomoći kratkoročnim mjerama koje su dio dugoročnih. Mora se imati program dugoročnih mjera, kako bi se sačuvale ranjive kategorije.

Povećavanje stope rasta je i pomoć ranjivim grupama. Bankarski sistem nije u funkciji razvoja.

Moramo ulagati u istraživanje (obrazovanje), infratsrukturu, energetika, digitalizaciju… Moramo razvijati socijalne programe za ranjive skupine. Konačno, moramo raditi na borbi protiv korupcije i jačanju prvosudnog sistema.

Sistem, ovakav kakav je, tjera mlade iz zemlje, stare pod zemlju, a firme u podzemlje! Odlaze mladi ljudi, najproduktivniji ljudi. Prema tome, jedino rješenje je povećanje produktivnosti.

A produktivnost je nemoguće povećati jer nema investiranja u razvoj.
BiH je u “drugoj balkanskoj ligi”

Kad se pomene Evropska unija misli se na razvijenu demokratiju sa visokim dohotkom.

BiH je nažalost, i u “drugoj balkanskoj ligi”. Može doseći “prvu ligu” samo ako se fokusira na produktivnost (istraživanje i razvoj), fond znanja i stvaranje dodatne vrijednosti.

Nažalost, moramo konstatirati da se kod nas ideje loše provode.

Drugi ozbiljan problem je znatno smanjenje upisanih studenata. To je posljedica haotičnog stanja u obrazovanju, ali i iseljavanju ogromnog broja ljudi iz BiH.

O tome se mnogo pisalo i govorilo. Glavni uzrok tome je nedostatak perspektive i stabilnosti. To je ljude dovelo u poziciju da razmišljaju da svoje životne ciljeve ostvaruju u inozemstvu.

U akademskoj 2021/2022. godini u Federaciji BiH je upisano 53.105 studenata. To je za 8,5 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Zabrinjavajući trendovi

U akademskoj 2020/2021. godini upisano je 58.057 studenata. Podaci su to Federalne agencije za statistiku. Iz godine u godinu se ovaj broj smanjuje. Ne tako davno, u akademskoj 2016/2017., upisano je 69.969 studenata.

Očekivano, u posljednjoj akademskoj godini najviše studenata je upisano u Kantonu Sarajevo. Međutim, i u ovom kantonu se smanjuje broj onih koji se školuju na visokoobrazovnim ustanovama.

Da su trendovi vrlo zabrinjavajući potvrđuje i podatak iz decembra 2020. godine. Prema ovom podatku, broj prvačića u Federaciji BiH u posljednjih pet godina se za 15,03 posto.

Ekonomisti i demografi upozoravaju da će se situacija dodatno pogoršati.

Jasno je da je ovo posljedica loših ekonomskih i političkih okolnosti u BiH.

Prema posljednjem istraživanju Ujedinjenih naroda, čiji su rezultati objavljeni u novembru prošle godine, 50 posto mladih razmatra da napusti BiH.

Ovim istraživanjem je utvrđeno da će našu državu u sljedećih godinu napustiti između 22.300 i 23.700 stanovnika.
Za narod i državu ih nije briga

Jedan istaknuti hrvatski naučnik kaže:

“Ako je vjerovati analitičarima koji tvrde da je u posljednjih devet godina Bosna i Hercegovina ostala bez milion stanovnika, onda je jednostavno izračunati da bi tim ritmom za nekih četvrt stoljeća u BiH mogli ostati kao jedini stanovnici samo članovi Predsjedništva BiH i njihove uže familije”.

U jednom komentaru o situaciju u BiH napisano je:

“Naši političari su isuviše zauzeti kako će ujagmiti fotelje na državnim jaslama iz kojih će da krčme ono što je preostalo. A time i sebi učine boljitak. Za narod i državu ih nije briga, osim kada treba dobiti glasove.

Pitanje je hoće li relevantni investitori sa njima uopće razgovarati poznavajući njihove navike, spremnost i želje, svakako piše Raport.