Bh. državljani vjeruju “vojniku u Afganistanu”, jedna žena prodala stan da bi dobila “nasljedstvo”

Uprkos upozorenjima policijskih agencija u BiH, medijskim izvještajima i ličnim iskustvima žrtava, građani BiH nastavljaju bacati velike sume novca, privučeni mogućnošću lake zarade, a mnogi od njih ostanu bez kompletne ušteđevine.

Stalne prevare na koje građani BiH nasjedaju su i tzv. nigerijske.

“I dalje se dešava da ljudi vjeruju vojniku u Afganistanu koji je ostavio nasljedstvo, pa uplaćuju provizije za dio koji oni navodno trebaju dobiti. Napadač profilira žrtvu, uoči njene slabosti, naprimjer, da boluje od neke bolesti, a onda svoj profil i priču prilagođava.

Nedavno smo imali slučaj da žrtva treba da dobije paket od doktora koji baš liječi njenu bolest, zatim dobiva obavještenje da je paket zaustavljen na carini, da je u njemu otkriveno 500.000 eura, a da će joj taj iznos biti isplaćen ako uplati 5.000, pa kasnije još 5.000 KM da bi se završila procedura”, kaže za Avaz Saša Petrović, istražitelj FUP-a u Odsjeku za cyber kriminal.

Također, imali su slučaj da je žrtva uvučena u prevaru i, vjerujući da će dobiti ogromnu sumu novca, ona je prodala stan. Čak ni ovaj stan nije najveća izgubljena vrijednost, jer imali smo slučaj da je žrtva dva puta uplatila po 100.000 KM jer uplata, kao, nije prošla, da bi dobila 9 miliona – dodaje Petrović.

Uz prevare o dobicima na nagradnim igrama, kladioničarske prevare karakteristične za Foču, ucjene objavom eksplicitnih snimaka ili snimaka žrtava koje su navodno gledale pornografske sadržaje, aktuelne su i tzv. romantične ili ljubavne prevare u kojima se napadači poigravaju emocijom žrtve, a na kraju sve ponovo završava hitnom transakcijom.

“Već duže vrijeme je aktuelna i „Vilić prevara“, gdje se napadači predstavljaju kao direktor policije BiH, pa i Srbije i Hrvatske, šalju upozorenje da je žrtva gledala seksualno zlostavljanje djece na internetu, da je to evidentirano u nekoj bazi, uvjerljivo stave logo Interpola, Europola, a žrtva treba uplatiti novac kako bi prijava bila povučena.

Žrtva navodno uplaćuje 3.840 eura na račun Interpola u Lion, a vlasnik računa je fizičko lice iz Afrike. Nakon uplate žrtva dobije i uvjerenje od Međunarodnog krivičnog suda da neće biti krivičnog postupka”, pojašnjava Petrović.

Greške su nepopravljive, jer počinioci su najčešće iz Nigerije, Gane, Obale Slonovače, s online otvorenim računima u Francuskoj, Estoniji i drugim zemljama. U nekim slučajevima žrtve su toliko uvjerene u vjerodostojnost ponude, pa je jedna od njih prijetila i tužbom istražiteljima ako ne dobije 900.000 KM koje su joj nadohvat ruke.

“Meni je žao naših ljudi, jer kad danas nekome uzmete 15.000 ili 50.000 maraka, to je njegova kompletna ušteđevina. U novije vrijeme se koristi i umjetna inteligencija, pa vas s broja vašeg prijatelja nazove osoba s njegovim glasom i traži hitnu uplatu jer je u nevolji”, naglašava Petrović.

Lakovjerni ljudi različitog imovnog stanja nasjedaju na ponude.