Berko Zečević: Ako dođe do rata u Ukrajini, moguć je i sukob u BiH

Vojno-politički analitičar Berko Zečević komentarišući ukrajinsku krizu kazao je da ovdje nije poenta izbjegavanja ili stvaranja sukoba, nego je ovo jedan prvi korak ka stvaranju jedne nove globalne ravnoteže na svjetskom prostoru. “U jednom kratkom vremenu se skupilo jako mnogo neriješenih stvari. Zima generira potrebu za energentima. Rusija kontroliše oko 47 posto energenata koji Evropi trebaju. Oni koji su trebali da planiraju u Evropi i koji se hvale da imaju simulacione sisteme, prognoze, omanuli su”, naveo je on.

Postoji dugogodišnji, neriješeni problem unutar same Ukrajine. To je odnos između Ukrajine i dvije oblasti koje se pokušavaju izdvojiti, gdje je dominantno stanovništvo rusko.

“Moramo znati da negdje 78 posto stanovništva u Ukrajini su Ukrajinci, a preostalo su Rusi. Ono što je zanimljivo jeste da 50 posto Ukrajinaca govori ukrajinski, a ostali govore ruski. Ne treba zaboraviti jednu stvar da je u Ukrajini unazad 70, 80 godina od djelovanja Staljina, II svjetskog rata, ubijeno preko 15 miliona Ukrajinaca od Rusa i nacističke vojske. To je ostavilo duboke tragove unutar same Ukrajine. Sada dolazimo do onog kritičnog stanja, znamo da djelovanjem predsjednika Trumpa, u njegovom četverogodišnjem mandatu je došlo do promjena u unutrašnjoj organizaciji NATO pakta, došao je Biden koji je pokušao da vrati stanje od ranije, međutim to se ne može na jednostavan način uraditi”, istakao je Zečević.

Dugo godina postoji neriješen problem u uspostavljanju balansa između raketa srednjeg dometa koje nose nuklearno oružje, tu postoje dva različita pogleda. Svi ti problemi su se skupili u jednom relativno kratkom vremenu i zahtijevaju promjene, dodao je analitičar za N1.

“Ne smijemo zaboraviti jednu činjenicu, da se Rusija otrgla iz stanja u kojem je bila podređena u odnosu na NATO i Ameriku, da intenzivno radi na razvoju novih raketnih sistema i to je jedan od razloga ovog sukoba između Amerike s jedne i Rusije s druge strane. Sve ovo što se sada dešava to je igra živaca, a Putin je taj koji vodi prvu rundu. Međutim mi znamo da ne postoji kraj igre, ona neprekidno traje i mijenja se, ali neosporno je da ulazimo u eru novog hladnog rata. Sada imamo i novog igrača, Kinu, ona balansira, ima izvanredan tehnološki razvoj, ekonomski. Kod Rusije je problem ogromna teritorija, a relativno mali broj stanovnika”, istakao je Zečević.

Svaka zemlja bez obzira što je u nekom savezu mora da vodi računa o svom ekonomskom interesu. U ovom momentu Njemačka je malo prikočila i smatra imajući u vidu cijeli historijski razvoj od II svjetskog rata da je potrebno pregovarati, a ne stvarati krize, i tu je razlika između drugih zemalja i Njemačke, pojasnio je.

“Generalno, neće biti rata, ne može biti rata između NATO pakta i Rusije. To automatski vuče za sobom potencijalnu upotrebu nuklearnog naoružanja. U ovom slučaju može doći do incidenata koji se mogu pojaviti u zoni Ukrajine u onim dijelovima koji su sada kritični, a to su ove dvije pokrajine koje su izdvojene iz trenutnog društvenog uređenja Ukrajine.  Bilo bi ludo očekivati da u ovakvoj krizi, gdje ne postoji nikakav sporazum između Amerike i Ukrajine, da SAD pošalju svoje trupe u taj region. Međutim oni mogu da pošalju vojnu pomoć, šalju svoje instruktore, nije to više vojna intervencija nego pomoć. Ova kriza je dovela do toga da dolazi do približavanja Bjelorusije i Rusije i oni pokušavaju da stvaraju savez o čemu prije nije bilo govora. Jednostavno dolazi do promjene balansa snaga u tom dijelu da ne govorim sada o Estoniji, Litviji, Latviji, Finskoj, Švedskoj koje su sada imajući u vidu ponašanje Rusije prema Ukrajini osjetile potrebu da preispitaju svoju odbrambenu politiku“, kazao je Berko Zečević.

Uplovaljavanje američkog vojnog nosača u Jadransko more ima veze s dešavanjima u Ukrajini jer oni pokazuju da pružaju podršku zemljama NATO pakta koje su u kontaktu s Rusijom. “To je po meni najbliži put da jedan nosač aviona bude u prijateljskom okruženju. To nema veze s krizom u našoj zemlji jer je ona niskog rizika”, zaključio je analitičar.

Ono što će biti ključno jeste uloga Turske u NATO paktu. Ako se nastavi dosadašnja politika prema Turskoj u smislu da joj ne dozvoljavaju moderna naoružanja za njezinu zaštitu, ona će u svakom slučaju biti izdvojena iz NATO pakta, naveo je Zečević te dodao:

“Sankcije kojima EU prijeti Moskvi su beznačajne samo zbog porasta cijene gasa. Glavni prihod Rusije je isporuka nafte i gasa. Rusija vrši intenzivno naoružavanje koje košta ekstremno mnogo, povećava broj vojnika koji generalno u ovoj situaciji zahtijevaju logistiku, što zahtijeva i finansijska sredstva. Prema tome sve sankcije su dugoročne ali uvijek imaju efekta protiv onih prema kojima su usmjerene”.

Na kraju razgovora za N1 govorio je i o onome što najviše brine građane u državni – da li će se ukrajinska kriza “preliti” i na Balkan?

“Rekao sam više puta da bi oružani sukob, višeg intenziteta u BiH bio moguć, ako dođe do masovnog sukoba u Ukrajini, gdje bi se onda uključile i neke druge zemlje, kada bi to postao regionalni rat i u slučaju ako dođe do sukoba između Izraela i Irana, odnosno Irana i Saudijske Arabije i Emirata. Tada bi neke snage na prostoru Balkana pokušale da zaokruže svoje snove”, poručio je Berko Zečević.