Belgija je preuzela predsjedavanje EU: Šta “zemlja kompromisa” može donijeti BiH na evropskom putu

Ambasador BiH u Belgiji Erol Avdović u razgovoru za Fenu osvrnuo se na činjenicu da je od 1. januara Belgija preuzela predsjedavanje Evropskom unijom te je govorio o tome šta BiH može iskoristiti u tom periodu.

Kako je naglasio, Belgija je zvanično objavila šest prioriteta tokom belgijskog predsjedavanja sa EU u prvih šest mjeseci 2024. To su promocija vladavine prava i demokratije, jačanje ekonomske konkurentnosti, praćenje zelene tranzicije, jačanje socijalne agende, zaštita granica i ljudi, i promoviranje globalne Evrope.

“Dakako, Belgija ima svoju i zajedničku evropsku agendu, pri čemu se ne smije zaboraviti da praktično predsjedavanje EU obavlja trio zemalja, jer je period od pola godine relativno kratak za velike pomake, kojima uvijek ambiciozni evropski političari streme. Ta dužnost se na neki način dijeli između odlazeće, a to je do 31. decembra bila Španija i buduće predsjedavajuće, a to će nakon Belgije, već od 1. jula 2024. biti Mađarska”, navodi Avdović.

Po njegovim riječima, objavljeni prioriteti ponajviše govore o sferama interesa, pa tako, promocija globalne Evrope znači da će se belgijsko predsjedavanje fokusirati i na pomoć zemljama u razvoju van Evrope, prije svega u Africi i Aziji, za koje neko može reći da ova područja interesuju Belgiju – recimo više od zapadnog Balkana bez obzira na udaljenost.

Potom, pitanje zaštite granica – znači konstantnu belgijsku zabrinutost za probleme ilegalne imigracije. Zelena tranzicija je ne manje važna za ovu zemlju, jer Belgija je u vrhu evropskih država koje se zalažu za održivi ekonomski rast i ekonomiju koja nije bazirana na fosilnim gorivima i prekomjernoj potrošnji prirodnih resursa. A to sigurno ima ili će imati posljedice i za BiH i cijeli region u kome se ugalj još eksploatira.

“Na našem bilateralnom sastanku Briselu, njemački ambasador u Belgiji, Martin Kotthaus, a on nije jedini – pitao me je kako ide sa energetskom tranzicijom u Bosni i Hercegovini i, je li Sarajevo, koga smatra prekrasnom evropskom prijestolnicom kulture – još uvijek najzagađeniji grad. Dakle, kako se diše u BiH. To su pitanja koja preokupiraju Evropu. A to nije ono što mi često spominjemo kao apsolutni prioritet, smatrajući da je to proširenje EU na zapadni Balkan”, kaže Avdović.

Ta preokupacija, dodaje, naravno ne znači da se o “balkanskim pitanjima” neće govoriti za vrijeme belgijskog predsjedavanja, jer službeni Brisel će ovog proljeća biti zadužen za izradu dokumentacije za definiranje strateških ciljeva EU u narednom periodu uključujući pitanje proširenja EU na istok.

Ističe da među prioritetima koji su javno obznanjeni nema, dakle eksplicitnog govora o podršci ili prioritiziranju politici proširenja, iako, načelno, a valja naglasiti – i konzistentno – Belgija podržava proširenje EU na Zapadni Balkan.

Erol Avdović (Foto: FENA)

“Kad je BiH u pitanju oni ponavljaju kako podržavaju evropsku perspektivu za našu zemlju. Iako retorički ne idu puno dalje od toga, spremni su i na konkretnu podršku. Nedavno su, recimo u Briselu, za naše diplomate iz BiH, održali seminar sa EU tematikom koja uključuje i pitanje proširenja”, navodi ambasador Avdović.

Dalje navodi da se o proširenju EU na Zapadni Balkan ponajmanje se govori – potvrdno ili odrično – u nekoj “pro-et-contra” javnoj debati.

“Veoma je teško bilo ‘natjerati’ ili donekle ‘isprovocirati’ belgijske diplomate, s kojim sam u proteklih nekoliko mjeseci razgovarao da se o tome izjasne konkretno, dok se analiziralo hoće li s Bosnom i Hercegovinom biti otvoreni pristupni pregovori u isto vrijeme kao sa Ukrajinom i Moldavijom. Belgijanci su ostali radije diplomatski nedorečeni. Sve što ste od njih mogli dobiti je rečenica: ‘Proširenje je predmet interne debate u EU”, kaže Avdović.

Smatra da je jasno da i iz njihove perspektive proširenje na neki način podrazumijeva dužu vremensku etapu i zbog političkih previranja u EU.

Tu su dvije evropske škole mišljenja: Prvo, proširenje treba bazirati na ispunjenju uvjeta u zemljama poput Bosne i Hercegovine, i pri tome službeni Brisel prati vodeće glasove Njemačke, Francuske, a tradicionalno i Holandije. Druga škola mišljenja počiva na uvjerenju da treba sačekati dovršetak internih reformi u EU, poput pitanja da li će prilikom glasanja u EU Parlamentu biti ključna kvalifikovana većina i u kojim oblastima će konsenzus biti i dalje glavna poluga odlučivanja. To samo naizgled izgleda kao blaga nijansiranost, ali radi se o ključnim reformama i vizijama za budućnost EU.

“Tu dakako valja spomenuti projekte Političke zajednice, koju je lansirao francuski predsjednik Macron, a predsjednik Vijeća EU Charles Michel, belgijski političar kao svojevrstan političi alter-ego francuskog predsjednika – tu predloženu zajednicu nazvao još i geostrateškom političkom unijom, te na samitu u Granadi, prošlog oktobra najavio novi termin za ulazak nekih zemalja sa zapadnog Balkana u EU, a to je sada 2030. godina – navodi ambasador.

Upitan šta Bosna i Hercegovina treba konkretno učiniti da joj budu otvoreni pristupni pregovori u očekivanom periodu, ambasador Avdović kaže kako sigurno nije slučajno što su ga kao bilateralnog ambasadora u Belgiji sve diplomate s kojima je imao sastanak prvo pitale o odnosu Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU i toku reformskih procesa.

Čak ga je i belgijski kralj Philippe u polusatnom razgovoru nakon predaje akreditiva 25. oktobra odmah pitao o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka EU.

“Sljedeća dva mjeseca treba dobro, sto posto, iskoristiti kako bi se obavio traženi minimum za ovaj važan iskorak prema EU – otvaranje pristupnih pregovora. Slijedeći najvažniji korak za Bosnu i Hercegovinu je usvajanje nekoliko reformskih zakona koji će onda vjerovatno otvoriti vrata tim pregovorima. Bez obzira koliko će trajati, a nadati se – ako budemo vrijedno radili – da će se ostvariti Michelova prognoza iz Granade, i da će, do 2030. neke zemlje kandidati postati dio EU – mi ne smijemo odustati. Ne smijemo se, ovog časa, ni opterećivati time, da je neko sa manje zasluga od BiH, u decembru dobio taj pregovarački status. Trebamo biti svi skupa agilniji da se i nama otvore ti pregovori ovog proljeća. U tom bi statusu za Bosnu i Hercegovinu onda bio otvoren pristup mnogim fondovima i EU bi uz nas stala mentorski do kraja procesa – da ostvarimo ono reforme bez kojih se ne može u političku Evropu”, kaže Avdović.

Alexander De Croo (Foto: EPA-EFE)

Smatra da bi najgore bi bilo, a ta mu je poruka direktno dostavljena od važnih zapadnih diplomata u Briselu, da naša zemlja sada gubi vrijeme lamentirajući i prozivajući EU, da je u slučaju Ukrajine i Moldavije – Brisel donio samo političku, a ne vrijednosno ispravnu odluku.

“Ovdje se insistira da su Ukrajina i Moldavija napravile važan pomak u traženim reformama i borbi protiv korupcije, i mi to moramo prihvatiti kao motivirajuću poruku. Svi traže i očekuju da BiH pokaže staminu, upravo tu riječ upotrebljavaju – dakle, da pokažemo otpornost i izdrživost, i da što prije usvojimo reformske zakone. Drugim riječima, Bosni i Hercegovini je jasna poruka – pomozite nam, da vam pomognemo”, rekao je Avdović..

Odgovarajući na pitanje šta konkretno, BiH može očekivati od belgijskog predsjedavanja, ambasador Avdović je kazao da je Belgija iskusna i dobro pripremljena članica EU, i ova se zemlja bez obzira na često krizne političke intervale, ipak uzima kao primjer dobre evropske prakse, s efikasnom javnom administracijom i izuzetno jakim i inovativnim ekonomskim sistemom, koji ponajviše drži zemlju na okupu. Belgija je, daleke 1958. bila prva predsjedavajuća u EU i tu je funkciju obavljala već 12 puta do danas.

Premijer Alexander De Croo i ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib, početkom decembra iznijeli argument da će jedinstveni i bliski odnosi Belgije s EU biti pokretači njenog predsjedavanja.

“Ali, može biti i problema, jer EU je raznobojan politički kolaž i, o tome se, u Briselu govori na transparentan način. Vlada je priznala da se EU nalazi na raskrsnici, suočavajući se s negativnim efektima ruske agresije na Ukrajinu, posljedicama pandemije i energetskom krizom, uključujući razna poskupljenja. Tu su i ekstremne klimatske promjene, čemu Brisel pridaje adekvatnu važnost. Odjednom, tu je i obnovljen sukob na Bliskom istoku i humanitarno stradanje Palestine epskih razmjera. Ipak, u ovo predsjedavanje Belgija ulazi s optimizmom i sa motom: ‘Zaštiti, ojačaj, pripremi se”, rekao je Avdović.

Vlada u Briselu najavljuje otvaranje čak 150 dosijea tokom svog predsjedavanja sa EU. I, unatoč tome što u gore pomenutim najavama nema eksplicitnog pominjanja proširenja EU na zapadni Balkan, ta tema će ipak biti prisutna tokom belgijskog predsjedavanja.

Naime, Belgija želi pomoći, da 27 članica da oblikuju svoje političke prioritete za naredni period (2024-2029), kao što je mogućnost najavljenog proširenja Unije na 30 ili više država članica.

Tokom marta – aprila, belgijsko predsjedništvo planira pripremiti zaključke o proširenju, ali i procesu unutrašnjeg reformiranja EU, i time se dokazuje, da je dinamika proširenja vuezana i za “interne debate unutar EU”. Realnost je dakle, da proširenje nije vezano samo za izvještaje o napretku ili zaostajanju zemalja kandidata za članstvo u EU.

Također Belgija planira izraditi dokument o strateškoj agendi EU pred kraj svog predsjedavanja.

“U tom kontekstu, za BiH je važno razumjeti te zajedničke evropske prioritete koje će Belgija predvoditi u narednih pola godine”, kaže Avdović.

Govoreći o tome koji su konkretni događaji koje BiH očekuju u periodu belgijskog predsjedavanja, Avdović kaže da je na razini EU tu završni plenarni sastanak Evropskog parlamenta zakazan za kraj aprila, prije nego što se održe izbori u junu. Prije toga, dakako, očekivani izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata u martu. Ovo će biti dinamičan i intenzivan politički period koji će vjerovatno promjeniti dobar dio evropskog političkog krajolika.

“Razgovarajući s evropskim i belgijskim diplomatama u Briselu rečeno mi je da postoji strah od pobjede ultra desničara u EU Parlamentu, nakon pobjeda tih političkih opcija u Holandiji i Italiji, njihovom rastu u Njemačkoj, i njihovoj stalnoj prisutnosti u Francuskoj. To je scenario koji bi se mogao ponoviti i u Belgiji. U taj kontekst rasta desnice na cijelom Zapadu stavlja se, čak i mogući povratak Donalda Trumpa na vlast u Americi, u novembru 2024. Upravo zato i znajući da se svi ne odnose isto prema tome, pitanja vladavine prava, pravno uređene konkurentnosti, ekološka tranzicija, socijalni program, pitanje azila i migracije, te vanjska politika EU, prije i poslije evropskih izbora prioritetne teme za narednih šest mjeseci ostaju u fokusu. Sve to ima poseban politički eho koji se uveliko osjeća u Briselu, jer ta pitanja tište birače na predstojećim lokalnim izborima. Sigurno je da će se to odraziti i na izborima za EU Parlament i nesumnjivo će imat utjecaja i na belgijsko predsjedavanje”, kaže Avdović.

Navodi da je u Briselu je već zadužen visoki diplomata Willem Van De Voorde (i ovo ime treba zapamtiti), stalni predstavnik Belgije pri EU, koji će, do kraja februara i marta raditi intenzivno na mnogim kompromisima, znajući da je EU doista vrhunac organizacione, političke i ekonomske zajednice, ali nije monolitno političko tijelo u procesu odlučivanja.

Vidljive su i razlike, uključujući recimo i strah najvećih i najmoćnijih – od prava na veto manjih zemalja poput Grčke i Portugala, ali i onih koji bi se tek trebali priključiti. Ni tu realnost ne treba zaboraviti. Najvažnije političke odluke donose se tokom sastanaka sa 27 nacionalnih ambasadora u Vijeću na čijem je čelu sada iskusni diplomata Van De Voorde.

“Interesantno je, i o tome se ovdje već uveliko govori – kako će tokom belgijskog predsjedavanja, Evropska komisija na dnevnom redu imati i vladavinu prava u Mađarskoj. Tu može biti širih političkih turbulencija, ne samo zbog ljudskih prava i sloboda, već i zbog odnosa Orbanove Mađarske sa Putinovom Rusijom. Mađarska, i o tome se već duže govori – podliježe proceduri iz ‘člana 7’ koja bi mogla rezultirati suspenzijom prava mađarskog članstva u EU. Naime, Belgija je već iznjela stav, po kome – nakon što Budimpešta preuzme predsjedavanje EU, 1. jula 2024. – tehnički gledano – druga država članica EU može preuzeti pitanja vladavine prava od Mađarske”, rekao je Avdović.

Ističe kako će vladavina prava i demokratizacija biti prvi javno objavljeni prioritet belgijskog predsjedavanja i kako to ostaje oblast od izuzetne važnosti za cijeli naš region i Bosnu i Hercegovinu.

“Radi se o novoj paradigmi, po kojoj opstojnost članstva u EU nije zagarantirano kad se jednom zaradi u rigoroznom procesu kroz koji sad prolaze zemlje zapadnog Balkana. Ono se temelji na imperativu poštivanja zajedničkih EU vrijednosti i standarda koje treba sačuvati. To je poruka, da EU – neće odustati od tih vrijednosti. Dakle, o toj šarolikoj političkoj dinamici u Briselu valja voditi računa i u Sarajevu, jer – i to će utjecati i na dinamiku našeg kretanje ka EU”, kaže Avdović u razgovoru za Fenu.