Bago o svinjetini u junećem bureku: Prekršen je Zakon o zaštiti potrošača na više načina. Ali ne samo on

Jučer je Federalna Uprava za inspekcijske poslove objavila vijest, koja je u najmanju ruku skandalozna. Odjeknula je poput munje kroz medijski prostor naše zemlje.

Većina javnosti saznala je odmah o čemu se radi, jer se bezmalo jednako brzo širila društvenim mrežama.

No, ipak da podsjetimo na to šta se to jučer dogodilo.

Saopćenje inspekcije

Kako se navodi u jučerašnjem saopćenju FUZIP-a, “prilikom inspekcijske kontrole zatečen je, između ostalog, i proizvod deklariran kao burek mini zaleđeno, brzo smrznuto vučeno tijesto s nadjevom od junećeg mesa, neto količina 160 g (sastojci: voda, pšenično brašno T-550, juneće meso (38,60%), suncokretovo ulje, sojine ljuspice, so, pšenični gluten, biber, poboljšivač ukusa (mononatrijum glutaminat), sredstvo za tretiranje brašna E920), proizvođača Krajina Klas d. o. o. Banja Luka”.

Ne bi to bilo nimalo čudno da nisu za potrebe laboratorijske analize kvalitete i mikrobiološke ispravnosti, te provjere porijekla sastojaka (mesa), u toku inspekcijskog nadzora uzeti uzorci proizvoda i upućeni u laboratoriju za ispitivanje rezidua i kvaliteta hrane.

Neakreditiranom metodom, tj. skriningom, utvrđeno je da je u sadržaju bureka utvrđeno prisustvo svinjskog proteina.

Evropska laboratorija

Istakli su iz Federalne uprave prave da su, s obzirom na to da skrining nije akreditirana metoda, poslali uzorak u akrediticiranu laboratoriju u Evropsku uniju.

Rezultat analize iz evropske laboratorije potvrdio je prisustvo svinjske DNA. 

Ovakvi slučajevi u kojima ono što piše na deklaraciji ne odgovara stvarnom stanju, barem prema podacima kojima raspolaže Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Futura iz Mostara, nisu česti. Nije se, kaže, dosad susretao sa sličnim scenarijima. 

U teoriji postoje, rjeđe i u praksi.

“Jasno je da sastojci proizvoda te sve što je važno za potrošača, mora pisati u deklaraciji i kriva deklaracija, odnosno neslaganje podataka smatra se kršenjem prava potrošača i tu inspekcoja mora reagirati”, kazat će Bago za Raport.

Objasnit će da je prekršeno pravo potrošača po pitanju deklaracije.

“To spada pod nadležnost inspekcija, one su tu regulatori i represivni organ i one moraju kazniti trgovce.”, govori sagovornik Raporta.

Kad je o ovakvim slučajevima riječ, Bago pojašnjava da je problem specifičan.

“Recimo, kad ima problem s deklaracijom, često je to opasno po zdravlje, s druge strane, konkretan primjer vrijeđa vjerske osjećaje i praksu”, cijeni sagovornik Raporta i ističe da je u ovom slučaju sigurno prekršen Zakon o zaštiti potrošača – deklaracija, obmana, prevara…, “ali ima tu i drugih prekršaja koji izlaze iz oblasati zaštite potrošača”.