Arman Mulić iz Afrike: Djecu sam učio bosanski jezik, oduševljeni su

Dvadesetjednogodišnji Arman Mulić iz Sarajeva trenutno boravi u Nigeriji gdje radi sa djecom. Ovaj ambiciozni mladić u dalekoj Africi uči djecu bosanski jezik. Mulić je za portal “Avaza” ispričao životnu priču i kako je došao u ovu zemlju. 

– Završio sam srednju školu u Sarajevu. Išao sam u Prvu bošnjačku gimnaziju i tamo sam pohađao časove na engleskom i na bosanskom jeziku. Taj odsjek, je kao Kembridž internacionalno-međunarodna škola i tu sam već imao priliku da se upoznam s engleskim sistemom i da naučim engleski jezik – rekao je Mulić.

Obrazovanje i volontiranje

Istakao je da je tokom pohađanja srednje škole volontirao te je na taj način razvio želju da doprinese svojoj lokalnoj zajednici koliko može.

Dalje ističe da je tada odlučio da nakon srednje škole studira u inozemstvu. On se preselio u Italiju, u Rim. Studirao je smjer Globalna vladavina u Italiji na Univerzitetu u Rimu.

– Tu sam imao priliku da upoznam moju profesoricu koja je osnivačica Instituta u Nigeriji, tako da me je ona nakon diplomiranja pozvala da joj pomognem oko organiziranja kampova – istakao je. 

Pobjegli iz svojih kuća

Objasnio je da se radi o djeci koja su izbjeglice u vlastitoj zemlji.

– To su interno raseljena djeca, koja dolaze sa sjevera Nigerije. Oni su zbog ekstremističke grupe Boko Haram pobjegli iz njihovih domova i preselili se u ITP kampove. 

To su kampovi za interno raseljene osobe koji se nalaze na području čitave Nigerije, ali ja sam radio u tri koji su u blizini Abuđe (Abuja), glavnog grada. Problem je naselje Boko Harama zato što je predvodilo ogroman broj do 26 miliona ljudi u regiji i doselilo se mnogo ljudi i djece. Djeca s kojima smo radili dolaze iz tragičnih priča. 

Odlučili smo da održimo kampove koji su nauka, tehnologija, inžinjering, umjetnost, matematika. Odlučili smo da im to nekako pokušamo približiti predmete obzirom da dosta njih ne ide u škole ili su izgubili roditelje, pa moraju da rade te nemaju neki interes za školovanje što ih čini zrelima za ove ekstremističke grupe – rekao je on za portal “Avaza”.

Dodao je da su to djeca uzrasta između 10 i 15. godina.

Razmjenjivali riječi

– Učenje djece bosanskom jeziku je počelo sasvim slučajno. Oni su mene podučavali Hauza, to je jedan od lokalnih jezika koji se ovdje govori. Ja sam odlučio njih da naučim nekoliko riječi na bosanskom jeziku. Dopalo im se jako, tako da su me svako jutro dočekivali sa „Dobro jutro“. Tako sam počeo da ih učim, fraze i pjesmice za djecu – istakao je. 

Smatra da su se djeca odlično snašla obzirom da je jezik Hauza različit od bosanskog. 

– Prezadovoljan sam. Volio bih se baviti nekim radom u Međunarodnoj organizaciji. Ovo je bilo sjajno iskustvo i pomoglo mi je da gledam na situaciju u BiH na drugačiji način. Djeca s kojima sam radio su bila briljantna. Prošli smo kroz različite faze dizajn procesa, obzirom da nisu imali znanja, inžinjering im je veliki pojam bio, ali smo zajedno uspjeli dosta toga da prođemo – izjavio je on.

Anegdota o dječaku

Tom prilikom, on nam je ispričao jednu anegdotu o dječaku Abrahamu.

– Kad smo završili prvi kamp bio je jedan dječak Abraham. Počeli smo rad u drugom kampu, on je čak pješke došao, hodao je pola sata da bi nam donio maketu kuće koju je sam napravio od kartona i materijala koji je našao u svom naselju, samo da bi nam dao poklon i izrazio zahvalnost. Maketa je bila fenomenalna. To je moj lični momenat koji me je inspirirao. Onda smo ga pitali kako je došao na tu ideju, on je odgovorio „Zato jer me je moj učitelj učio da uvijek počnemo sa idejama i idemo u neki proces“. Mislim da to dovoljno govori da možemo i kad nemamo resurse koji su potrebni nekada – zaključio je Mulić za portal “Avaza”.

Avaz