Analizirali smo sporazum nove državne vlasti: Indirektni stavovi i mnoge nepoznanice

U sporazumu vladajućih stranaka na državnom nivou koji je potpisan jučer uočljivo je da se ne spominje NATO, ali se može primijetiti nekoliko tema koje se odnose na granične procedure za privrednike, izmjene Izbornog zakona, pravosuđe i promjene u sigurnosno-obavještajnom sistemu.

Stranke Osmorke (SDP, NiP, NS, SBiH, NES, PDA, BHI Fuad Kasumović i Za nove generacije), SNSD i HDZ su se usaglasile oko “punopravnog članstva u Evropskoj uniji”. Međutim, u sporazumu niti jednom nije spomenuto pitanje članstva u NATO-u.

NATO

To je jedno od pitanja za koje su predsjednik SDP-a Nermin Nikšić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakli da ne postoji saglasnost. Iz Dodikove jučerašnje izjave se nazire kakav bi mogao biti odnos Bosne i Hercegovine prema NATO-

“Imamo razlike oko NATO-a i to je jasno. Niko nije napustio prvobitne pozicije oko toga. Smatrali smo da ne treba gubiti vrijeme oko toga. Kazali smo da ćemo se baviti multilateralnom saradnjom sa sigurnosnim organizacijama, regionalnim subjektima. Pitanje sigurnosti očigledno postaje važna priča. Bosna i Hercegovina ima plan reformi za odbranu i saradnju s NATO-om. To će nastaviti tako da funkcioniše”, poručio je Dodik nakon potpisivanja sporazuma.

Olakšanje graničnih procedura za privrednike

Stranke nove državne vlasti su se obavezale na “zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz učinkovit rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje”. Ovdje se posebno ističe saglasnost oko olakšanja graničnih procedura za koje nije obrazloženo kako će se ostvariti.

Otvoreni Balkan, kojeg čine Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, nije spomenut u spomenutom sporazumu, ali je njegova suština olakšanje graničnih procedura za privrednike. U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven stav oko toga da li država treba biti dio Otvorenog Balkana.

Za neke je to sredstvo za dominaciju Srbije na Zapadnom Balkanu, odnosno, kako neki tvrde, sredstvo za ostvarivanje “velike Srbije”. S druge strane, za neke je to prilika za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. SNSD podržava da Bosna i Hercegovina bude u Otvorenom Balkanu, dok se Osmorka i HDZ još nisu očitovali o ovom pitanju. Evropska unija i Sjedinjene Američke države podržavaju Otvoreni Balkan.

Olakšice graničnih procedura, koje se nalaze u sporazumu koalicije, propisuju i dokumenti koji su dogovoreni u okviru Berlinskog procesa na inicijativu međunarodne zajednice, a između šest država na Zapadnom Balkanu. Ti sporazumi se, između ostalog, odnose na prelazak granica samo sa ličnom kartom, no to je još prije potpisivanja sporazuma, Dodik najavio da neće odobriti zbog uključenosti Kosova.

Izborni zakon

Izmjene Izbornog zakona i, kako je navedeno, demokratizacija izbornog procesa podrazumijevaju sljedeće:

“Hitno provesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona saglasno odluci Ustavno suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu kojom će se zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu Bosne i Hercegovine i odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda). Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta zbornog procesa”.

Iz ovoga se naslućuje da su u HDZ-u ostali pri stavu da izmjenama Izbornog zakona, koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo u noći Općih izbora, nije provedena presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji Bože Ljubića.

Presuda Ljubić se odnosi na izbor delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, tj. njome se obavezuje na to da se Izborni zakon, kojim se tretira delegiranje, uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine. Tražilo se da broj delegata konstitutivnih naroda i Ostalih bude proporcionalan broju stanovnika iz popisa stanovništva iz 2013.

Broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH se Schmidtovom odlukom povećao sa 17 na 23 u klubovima konstitutivnih naroda i klubu Ostalih (11). Visoki predstavnik smatra da se time implementirala presuda Ljubić. No, ponavljamo, u HDZ-u i drugim strankama s hrvatskim predznakom ne misle tako. Ove stranke su nedugo nakon Schmidtove odluke najavile da će implementiranje presude Ljubić biti jedan od uslova za formiranje državne vlasti, što se obistinjuje.

Nije precizirano kako će se primijeniti presude Evropskog suda za ljudska prava, a koje su donesene po apelacijama Derve Sejdića, Jakoba Fincija, Ilijaza Pilava, Azre Zornić i Svetozara Pudarića. Suština ovih presuda jeste da svaki građanin, bez obzira na nacionalni identitet, ima pravo da se kandiduje za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine te da se Srbi u FBiH mogu kandidovati za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, kao i to da se Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj mogu kandidovati za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog ili hrvatskog naroda.

Izbor članova Predsjedništva je veliki kamen spoticanja. Ako je suditi po dosadašnjim stavovima, dogovor po ovom pitanju ne postoji ni među tri najveće stranke Osmorke, a kamoli među svim strankama vladajuće koalicije na državnom nivou.

U SDP-u i NS-u su mišljenja da se navedene presude Evropskog suda za ljudska prava moraju potpuno provesti, što znači provedbu građanskog principa, dok su u NiP-u mišljenja da je moguća ravnoteža između onoga što traže zagovornici građanskog principa i onoga što zagovornici etničkog principa, među kojima je HDZ – da konstitutivni narodi biraju svoje predstavnike. To prije svega znači da isključivo Hrvati biraju člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U SNSD-u su pri stavu da se izbor članova Predsjedništva ne tiče RS-a i da se u ovom entitetu ništa neće mijenjati po ovom pitanju.

Izborni proces

Nije obrazloženo šta će značiti i kako će se ostvariti “puni integritet izbornog procesa”. Da li će to podrazumijevati uvođenje skenera izbornih listića, stavljanje biračkih mjesta pod videonadzor i niz drugih tehničkih poboljšanja na kojima su najviše insistirali SDP, NS i NiP? Sabina Ćudić iz NS-a je prošle sedmice nakon sjednice stranačkog glavnog odbora naglasila da će uslov NS-a za formiranje državne vlasti biti “unapređenje izbornog procesa”.

Upravo su SDP, NS i NiP, ali i SDA kao najveće krivce za to što izborni proces nije transparentan isticali SNSD i HDZ, tj. da ove dvije stranke onemogućavaju tehničke izmjene Izbornog zakona.

Da li znači da su ove dvije stranke ipak pristale na promjene za koje mnogi smatraju da će se njima znatno utjecati na izborne rezultate? Ili će “puni integritet izbornog procesa” značiti realizaciju integriteta onako kako ga Dodik zamišlja, a što bi moglo značiti i formiranje entitetske izborne komisije? Podsjećamo, to je najavio prošli mjesec.

Pravosuđe

Nova državna vlast je obećala da će izvršiti “cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za učinkovitu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Nije obrazloženo ni šta će značiti “cjelovita reforma pravosuđa”, ni kako će se ona ostvariti. S obzirom na to da je naglašeno da će to biti učinjeno u skladu s ustavnim nadležnostima entiteta i da je RS početkom ove godine usvojio nacrt zakona o formiranju entitetskog visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), da li to znači da će RS formirati svoj VSTV?

Predsjednik SNSD-a je više puta izražavao nezadovoljstvo radom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

“VSTV su okupirali muslimani koji putem Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine žele modelirati politički sistem, što je nedopustivo”, izjavio je Dodik prošle godine.

Napominjemo, formiranje VSTV-a je bio zahtjev Evropske unije za početak pregovora za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Zabrinjavajuće je to što je Milorad Dodik u jednom od svojih obraćanja prethodnih dana rekao da tužilaštvo i sudstvo na državnom nivou, iako smatra da treba da postoji, ne može postojati ovakvo kakvo je sada. Naglasio je pri tom više puta da Tužilaštvo i Sud BiH “drže” Amerikanci i Britanci te da se treba osloboditi međunarodnog utjecaja na te institucije.

Radom državnog pravosuđa nezadovoljne su i stranke Osmorke koje su kao opozicija osuđivale stavove vladajućih u RS-u o VSTV-u. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je nakon usvajanja nacrta zakona RS-a o formiranju VSTV-a izjavio da “sve što je u skladu s ustavom nije problematično”.

Sigurnosno-obavještajni sistem

Sporazumom Osmorke, SNSD-a i HDZ- se tretira i reforma sigurnosno-obavještajnog sistema.

“Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti reformu sigurnosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cijelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe”, navedeno je.

Svi u novoj vlasti su nezadovoljni radom aktuelnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine Osmana Mehmedagića, optužujući ga da isključivo djeluje u korist SDA.

Dodik je, nezadovoljan radom OSA-e, također najavio da će RS dobiti i svoju obavještajno-sigurnosnu agenciju. U ovom sporazumu nije navedeno da će se to desiti, odnosno nije poznato ni to kako će se sigurnosno-obavještajni sistem “depolitizirati i profesionalizirati”.

Klix.ba