Analiza: Ljeta više nikad neće biti ista, evo što možemo očekivati u budućnosti

Pogled na ljeto 2023. godine: klima u kojoj smo odrastali je nestala, a zamijenilo ju je promjenivo i novo vrijeme, što će za posljedicu imati činjenicu da će ljudi morati promijeniti i prilagoditi svoj način života.

U ovoj godini epskih vrućina, vrijeme je da počnemo razmišljati o tome kako se klima promijenila, a ne o činjenici da se mijenja.

S povijesnog stajališta, nalazimo se na neistraženom teritoriju. Ovo nije samo najtopliji mjesec u ljudskoj povijesti. To bi mogao biti najtopliji mjesec u 120.000 godina, tvrde znanstvenici u Europi, a piše CNN.

Svake godine neće biti isto vrijeme

SAD je proteklog tjedna bio izložen ekstremno visokim temperaturama te su se nizala upozorenja na požare, poplave i oluje. Velik dio zemlje vidio je dim kanadskih požara. Turisti u Grčkoj bili su prisiljeni pobjeći u najvećoj evakuaciji u zemlji ikada.

Gradovi koji se dosad nisu susretali s poplavama bili su pod vodom ove godine, poput Vermonta, a jaka kiša poplavila je i bostonski Fenway park.

A uskoro bi se mogli suočavati s još većim vrućinama.

“Ono što znamo je da će vrućina postati mnogo intenzivnija, mnogo češća i da će, ako hitno ne djelujemo na smanjenju emisija stakleničkih plinova, posljedice biti vrlo ozbiljne s, kao što ste rekli, temperaturama koje su iznad granice fiziološkog preživljavanja”, kazala je Marina Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdown on Health and Climate Change.

Novi ekstremi

S ekstremnim vrućinama sada se suočio i Phoenix. Kaktusi ne podnose vrućinu i umiru. Medicinski istražitelj donio je rashladne uređaje za tijela. Okrug Maricopa do sada ima 25 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, no još 249 je pod istragom.

Gradovi poput Phoenixa su urbane vruće kutije u kojima su toplinski valovi još nesnosniji. “Područja prekrivena asfaltom, zgradama, industrijom i autocestama imaju tendenciju da apsorbiraju sunčevu energiju, a zatim zrače više topline, dok područja s obiljem zelenih površina – parkovi, rijeke i ulice s drvoredima – zrače manje topline i pružaju hlad”, pojašnjava CNN-ova Rachel Ramirez.

Gradovi traže nove načine prilagodbe pa tako u Los Angelesu farbaju ceste u bijelove, u New Yorku boje krovove…

Nadalje, promjene se vide i u vodi, a ne treba zaboraviti da zagrijavanje vodenih površina utječe i na živi svijet u njima pa su tako sada opasnosti izloženi i koraljni grebeni u blizini Florida Keysa koji ne mogu podnijeti ove vrućine.

Osim toga, topljenje leda moglo bi razrijediti oceansku vodu i promijeniti struje, što bi utjecalo na sve na planetu.

Što je prioritet?

Većina Amerikanaca – 52% – rekla je u Gallupovu istraživanju u ožujku, prije posljednjeg toplinskog vala, da bi zaštita okoliša trebala biti prioritet čak i ako to šteti gospodarstvu. Usporedbe radi, 43% njih je reklo da bi vlada trebala dati prednost gospodarskom rastu čak i ako on šteti okolišu.

Geofizičar Bill McGuire, profesor na Sveučilištu u Londonu, ovog je tjedna poručio da su godišnji odmori kakve poznajemo gotovi. Spomninje turiste koji su morali pobjeći s otoka Rodos u Grčkoj kako bi pobjegli od šumskih požara.

“Bila bi velika pogreška smatrati ovo čudnim događajima i nastaviti s odmorom kao i obično u godinama koje dolaze. Naprotiv, ekstremni vremenski uvjeti diljem južne Europe ovog ljeta su poziv na uzbunu – podsjetnik da čak ni naši godišnji odmori nisu izolirani od rastućih posljedica globalnog zagrijavanja”, upozorio je McGuire.

N1