Analiza: Kako klimatske promjene razaraju afrički kontinet

Natprosječne padavine i razorne poplave uzrokovane klimatskim promjenama širom zapadne i centralne Afrike pogodile su pet miliona ljudi u 19 zemalja širom regiona. Afriku je pogodila klimatska katastrofa koja je za sobom donijela velike ljudske i materijalne štete.

Katastrofa koja je zahvatila Afriku povezana je sa klimatskim promjenama i jedna je od najsmrtonosnijih koje je region doživio posljednjih decenija.

Raseljeno je više desetina hiljada ljudi iz njihovih domova i uništeno je više od milion hektara obradive zemlje. Region je već zahvaćen krizom koja će vjerovatno produbiti već zabrinjavajuću situaciju gladi za milione.

Po posljednjima podacima, skoro milion hektara poljoprivrednog zemljišta širom regiona je pod vodom, a hranljive materije iz tla su isprane, postavljajući scenu za još lošiju proizvodnju usjeva sljedeće sezone.

Prije poplava, region zapadne i centralne Afrike već se suočio sa mračnom situacijom u pogledu bezbijednosti hrane, prema Svjetskom programu za hranu (WFP).

Dugotrajna suša prošle godine, sukob u regiji Sahel, pandemija koronavirusa i posljedice rata u Ukrajini doprinijeli su pogoršanju poljoprivredne proizvodnje, javlja Reuters.

Više od 40 miliona ljudi u regionu već se borilo da nabavi hranu, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Čak i ako poljoprivrednici budu u mogućnosti da se vrate na svoja polja kada se vode povuku, malo je vjerovatno da će moći proizvesti dovoljno da pokriju nedostatak.

U Nigeriji su, na primjer, poplave su uništile više od 570.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, prema Ministarstvu za humanitarna pitanja i upravljanje katastrofama.

U državama na sjeveroistoku i srednjem pojasu, gdje se uzgaja većina hrane u Nigeriji, farmeri su izgubili usjeve poput riže, kukuruza i žitarica.
Preliminarni izvještaji pokazuju da je čak 30% uroda kukuruza u ova dva regiona moglo biti izgubljeno.

Uticaj poplava već se osjeća na cijene hrane u cijelom regionu.

Izvještaji pokazuju

Stručnjaci ukazuju na neobične padavine i neuspjeh vlada da uspostave sisteme ranog upozorenja kako bi se bolje pripremile za klimatske ekstreme:

• Suša i glad ubili su 2.500 ljudi u Ugandi i pogodili osam miliona u Etiopiji ove godine.
• Više od 600 ljudi poginulo je u najgorim poplavama u Nigeriji u posljednjih deset godina. To uključuje 76 ljudi koji su poginuli kada se prevrnuo čamac koji je prevozio žrtve poplave.
• Zemlje južne Afrike, uključujući Madagaskar i Mozambik, ove godine je pogodilo šest jakih oluja u kojima je poginulo najmanje 890 ljudi.
• Temperature su dostigle 48C u Tunisu u julu, raspirujući plamen ekstremnih šumskih požara.
• Skoro dva miliona ljudi u Čadu pogođeno je poplavama u augustu i oktobru.

Još 39,7 miliona ljudi u podsaharskoj Africi moglo bi biti gurnuto u ekstremno siromaštvo do 2030. zbog klimatskih promjena, više nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta.

Oko 70% afričkih gradova je vrlo ranjivo na klimatske šokove, a mali i srednji gradovi i gradovi su najugroženiji.

Najveći uticaj klimatskih promjena nije toliko u tome što su pojedinačni događaji postali ekstremniji, već u tome što postoje još ekstremniji vremenski događaji u regiji koja je već uvijek patila od vrlo velike prirodne varijabilnosti i visoke ranjivosti.

Samo male promjene u broju ekstremnih događaja već imaju ogroman uticaj.

Siromašni jug pati zbog bogatog sjevera, a potrebno vrijeme za reakciju je sve manje.

Hiperprodukcija te nekontrolisano ispuštanje emisija CO2 iz fosilnih goriva u atmosferu pokazuje kako oni koji su najmanje odgovorni za promjenu klimatskih fenomena su zapravo oni koji najviše pate.