Amnesty International otkrio strašnu istinu: Isilovci teror provodili srpskim oružjem

Stručnjaci za oružje međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) identifikovali su oružje srpske proizvodnje u video zapisima koje su objavile naoružane grupe koje djeluju u Sahelu, uključujući i ogranak “Islamske države” koji je preuzeo odgovornost za stotine smrtnih slučajeva civila.

Nove puške, neki od najnovijih dostupnih modela, podudaraju se sa trgovačkim zapisima o prodaji Srbije Burkini Faso, što ukazuje na to da je oružje nedavno prodato vladi prije nego što je dospjelo u ruke naoružanih grupa, tvrdi ta organizacija.

Sukob između ‘Islamske države’ i Al-Kaide proširio se na Sahel

Vodstvo ekstremističke organizacije “Islamska država” (IDIL) priznalo je u maju prošle godine borbe sa rivalskom Al-Kaidom u zapadnom dijelu afričkog regiona Sahel, južno od Sahare. 

Borbe bijesne uglavnom u Maliju i Burkini Faso. Donedavno su, kako je naveo BBC, te radikalne grupe sarađivale.U svom detaljnom prošlogodišnjem izveštaju koji je prenio BBC, “Islamska država” tvrdi da je napade pokrenula grupa Džamat Nusrat al-Islam val Muslimin (JNIM), grupa povezana s Al-Kaidom.

Koordinator američkog Stejt departmenta za borbu protiv terorizma, ambasador Nathan Sales, kako je u decembru prošle godine naveo BBC, rekao je da su IDIL i Al-Kaida veliki dio svojih operacija preselili iz svog centra u Siriji i Iraku na svoje podružnice u zapadnoj i istočnoj Africi, kao i u Avganistan.

Britanski medijski servis, BBC navodi da to nije samo slučaj kad je riječ o borbi vlada protiv pobunjenika, već da postoji i smrtonosno rivalstvo između pristalica Al-Kaide i IDIL-a. To rivalstvo postaje toliko intenzivno da francuski stručnjak za džihad Olivier Guitta iz GlobalStrat Risk Consultancy čak predviđa:”Afrika će narednih 20 godina biti bojno polje džihada i zamijenit će Bliski istok”.

Dio regiona Sahel, u zapadnoj Africi, koji se nalazi u pograničnom području između Malija, Nigera i Burkine Faso, zbog širenja islamističkih militanata dijelom je van kontrole vlasti.”Islamska država”, podsjeća BBC, je i u prošlosti u drugim zemljama dolazila u sukob sa grupama koje podržavaju Al-Kaidu-u Jemenu, Somaliji ili Siriji, boreći se protiv njih za uticaj, članove i resurse.

Kako navodi Amnesty International u izvještaju od 24. augusta, u sjevernoafričkom regionu Sahel djeluju dobro naoružani džihadisti i etničke milicije. Većina žrtava u tom području dolazi iz Malija, Burkine Faso i Nigera. Analiza podataka Amnesty International-a također pokazuje da su i Češka Republika, Francuska i Slovačka izvozile velike količine malokalibarskog i lakog naoružanja vladama Sahela od izbijanja sukoba. Do 2020. godine, kada je Srbija posljednji put prijavila transfer oružja u Burkinu Faso, nasilje među naoružanim grupama već je bilo u toku, podsjetio je Patrick Vilcken, šef poslovanja, bezbjednosti i ljudskih prava pri AI.

Kako podsjeća AI, zapadnoafrička država Mali se od 2011. godine suočava s pobunom koju predvode razne oružane grupe, uključujući “Islamsku državu Velike Sahare” (ISGS), i Džemat Nusrat al Islam val Muslimin (JNIM) povezan sa Al-Kaidom, a sukob se prelio u Burkinu Faso i Niger. Naoružane grupe izvršile su više napada na civile, a humanitarna kriza brzo je zahvatila region.Predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je u junu najavio smanjenje francuskog vojnog prisustva u regionu Sahel (Maliju, Čadu, Nigeru, Burkini Faso i Mauritaniji), navodeći da više ne odgovara potrebama te oblasti, kao i da će se zatvoriti francuske vojne baze u Maliju, bivšoj francuskoj koloniji.

Kako je podsjetio Financial Times, Francuska je započela kampanju protiv džihadističkih ekstremista u Sahelu 2013. godine pod vođstvom tadašnjeg predsjednika Fransoa Olanda (Francois Hollande), pošto se smatralo da je prijetnja ozbiljna i za bezbjednost evropskog kontinenta, i zapadnoafričke regije. Ta akcija nije postigla uspjeh kakav se u početku očekivao. Islamističke ekstremističke grupe koje djeluju u Sahelu nisu odstupale, a francuska podrška vojnom učešću u tom dijelu Afrike pala je na manje od 50 odsto u maju 2021. godine.

Srbija, Češka Republika, Francuska i Slovačka ratifikovale su Sporazum UN o trgovini oružjem (ATT), koji zabranjuje transfer oružja ako postoji rizik da će se ono koristiti za kršenje ili olakšavanje kršenja ljudskih prava, podsjeća AI. “Sukob u Sahelu praćen je ozbiljnim kršenjem ljudskih prava koje čine sve strane, uključujući masakre civila od strane neodgovornih oružanih grupa. Više od milion ljudi raseljeno je u regionu, a humanitarna kriza brzo postaje jedna od najgorih na svijetu”, rekao je Patrick Vilcken, iz Amnesty International.

Srpsko oružje u regionu jedne od najgorih humanitarnih kriza na svijetu”U ovom sve strašnijem kontekstu, države moraju djelovati krajnje oprezno kada razmatraju transfer oružja u Sahel. Ne samo da postoji neprihvatljivo visok rizik od preusmjeravanja na oružane grupe, nacionalne vojske i policijske snage u region koje prate zastrašujući podaci o kršenju ljudskih prava”, rekao je Vilcken i uputio apel državama.”

Uoči godišnje konferencije Ugovora UN o trgovini oružjem sljedeće nedjelje, apelujemo na sve države da ispune svoje obaveze i da se uzdrže od bilo kakvog prenosa oružja koji bi mogao da podstakne kršenje ljudskih prava, kazao je on. Delegati iz 110 zemalja sastaće 30. augusta se u Ženevi na Sedmoj konferenciji država ugovornica ATT, odnosno, Sporazuma UN o trgovini oružjem.ATT zabranjuje izvoz naoružanja tamo gdje postoji najveći rizik da će se ono koristiti za činjenje ili omogućavanje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Ovo uključuje rizik da će oružje prodato vladama biti nezakonito preusmjereno na kršitelje ljudskih prava. 

Više od 6.000 smrti civila u Burkini Faso, Maliju i Nigeru za pet godina

Situacija u centralnom regionu Sahela postaje sve nestabilnija, a naoružane grupe su se povećale u kontekstu višestranog i brutalnog sukoba, navodi AI.