Američki ambasador Erik Nelson: Vjerujem u dogovor o Izbornom zakonu

Američki ambasador u BiH Erik Nelson (Eric) u oproštajnom intervjuu za „Dnevni avaz“ osvrnuo se na trogodišnji mandat koji je proveo u BiH, pregovore u Neumu o izmjenama Izbornog zakona, uvedene sankcije SAD lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, ali i rad bh. pravosuđa.

Nelson je u otvorenom intervjuu govorio i o ovogodišnjim izborima u BiH, za koje je rekao da su važniji nego ikada.

Pregovori u Neumu

Kada su u pitanju pregovori o izmjenama Izbornog zakona koji su se održali proteklih dana u Neumu, kako komentirate cijeli ovaj proces? Hoće li ključni akteri uspjeti na vrijeme promijeniti Izborni zakon budući da je sada došlo 5 do 12?

– Ustvari, mi mislimo da je prošlo 12 sati. Uvijek je bilo važno da se te reforme provedu kako bi se unaprijedio izborni proces ove godine. Unapređenja koja smo pokušali postići ticala su se integriteta izbornog procesa, kao i Izbornog zakona, što je zahtijevalo ograničene ustavne reforme kako bi se riješile presude Evropskog suda za ljudska prava, kao i presuda u slučaju “Ljubić”. U razgovorima o tome kako naći neophodne kompromise postalo je vrlo jasno da se nedostatak funkcionalnosti FBiH ne smije ignorirati.

Dakle, kad smo počeli razgovarati o rješenjima u slučaju “Ljubić”, počeli smo razgovarati i o funkcionalnosti Federacije i kako se to može poboljšati. To je bio jedan dug proces. Prije 20 mjeseci smo se opredijelili, kad smo bili u Mostaru, ali naša aktivna podrška u smislu pomaganja razgovora je počela prije otprilike godinu. Imali smo nekoliko posjeta Angeline Ajhorst (Eichhorst) i Metjua Palmera (Matthew) da nam pomognu u svemu tome.

Mislim da je Neum pokazao da postoje rješenja koja su moguća. Stranke koje su došle dolje postigle su napredak u tome da smanje taj razdor. Imali smo koristan i produktivan angažman stručnjaka iz Venecijanske komisije i Ureda za ljudska prava OSCE-a. Jasno su kazali svima koji su to standardi koji sadržavaju demokratske vrijednosti, uklanjaju diskriminaciju, ali i standardi za integritet izbornog procesa.

Odlazite li optimistični da će do dogovora o izmjenama Izbornog zakona ipak doći?

– Što se mene tiče, vikend u Neumu je pokazao da je bilo mjesta za naš optimizam. I dalje smatramo da lokalni lideri mogu doći do kompromisa. Mogli su doći do kompromisa da su imali političku volju, mogli su doći do kompromisa da su uistinu vjerovali da je ovo prioritet. Nažalost, nikad nije jednostavno u ovoj zemlji postizati kompromise jer mnogi ljudi kritiziraju bilo kojeg političara koji je spreman na kompromis. Zbog toga je bilo vrlo korisno što su druge stranke sudjelovale da proširimo razgovor. Imali smo NiP, NES, SBB dolje. Također, i te stranke su značajno doprinijele razgovorima o tome kako naći rješenje za sva četiri problema koja sam spomenuo.

Dakle, nije bilo konačnog dogovora, ali to ne znači da je dogovor nemoguć. I u razgovorima u Neumu lideri su se, također, obavezali da će nastaviti razgovarati i pokušati postići napredak, da neće odustati jer, prije ili kasnije, taj problem se mora riješiti. Dakle, on neće nestati i mi ćemo podržati lidere koji imaju hrabrosti da postižu kompromise. EU i SAD bi stajale uz njih. Još jedan važan aspekt Neuma je daljnji napredak u smislu razumijevanja svih sudionika, šta je to u pitanju kada je riječ o integritetu izbornog procesa.

To je jedan od prioriteta koji se mora riješiti, zakoni moraju biti proslijeđeni u Parlament da bi se mogao postići napredak u izbornom procesu. Vrlo je važno da građani smatraju da je njihov glas bitan. Ovogodišnji izbori su važniji nego ikada i integritet izbornog procesa je važniji nego ikada, i to je apsolutno, u potpunosti, u rukama lidera u BiH. SAD i EU će nastaviti tražiti odgovornost od njih u smislu da moraju podržati tu osnovnu funkciju demokratije.

Sankcije iz Vašingtona

Nakon što su nedavni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Alternativna TV, Milan Tegeltija i njegova supruga Tijana te Mirsad Kukić sankcionirani od SAD, vjerujete li da će se lista proširiti novim imenima?

– Ovo nije prvi put da smo sankcionirali lidere u BiH. Ovo jeste prvi put da smo koristili novu izvršnu uredbu koju je saopćio predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) prošle godine, koja proširuje kriterije za zapadni Balkan, koji sada uključuju destabilizirajuće aktivnosti, one koji destabiliziraju progres u državama zapadnog Balkana, ali dodaje se element sankcija protiv onih koji su korumpirani i proširuju se i sankcije koje sada uključuju i one koji potencijalno podržavaju korumpirane aktere i one koji destabiliziraju situaciju. To je vrlo važna promjena.

Mislim da uvijek moram podsjećati sve da su sankcije protiv pojedinaca, a ne grupa ljudi, i to je vrlo važna razlika. Nažalost, zbog toga što znamo da je korupcija toliko široko rasprostranjena u BiH, zbog toga što vidimo da i dalje ima aktivnosti koje destabiliziraju situaciju ne možemo isključiti mogućnost da će biti dodatnih sankcija iz Vašingtona. I moram reći, jednako su primjenjive u oba entiteta i Distriktu Brčko.

Kada je u pitanju vladavina prava u BiH, jeste li zadovoljni napretkom u našoj zemlji u vezi s tim?

– Nisam zadovoljan. BiH nikada nije bila jaka po tom pitanju, a, nažalost, za vrijeme mog mandata ovdje, mislim da je čak pala i niže na toj listi. Ja mislim da je BiH jedna od najgorih evropskih država kada je riječ o korupciji. To je sramotno. Ima više faktora koji stoje iza toga, ali mislim, u principu, da je to nedostatak, odnosno neuspjeh BiH da to rješava kao problem i to doprinosi tom negativnom trendu koji slabi investicije, privredu, koji je pokrenuo najgori odliv mozgova u Evropi.

Dakle, to je veliki problem koji se ignorira. Ustvari, političari proizvode krize da javnost ne bi obratila pažnju na jedan od ključnih problema u BiH. Nešto što uistinu zemlju sprečava da napreduje ka EU, jer na vrhu svake reforme koju EU potiče jeste jačanje vladavine prava.

Nažalost, nismo vidjeli djelovanje po pitanju paketa koji je uključen u 14 ključnih prioriteta, paket integriteta koji uključuje Zakon o javnim nabavkama, novi Zakon o sukobu interesa i amandmane na Zakon o VSTV-u, koji uistinu treba da radi na obnovi svog integriteta i nezavisnosti. Nažalost, nije bilo djelovanja u 2021. o tim pitanjima. To je vrlo loš znak kada je riječ o sposobnosti BiH da se počne boriti protiv korupcije i da se kreće ka EU standardima korak po korak.

Borba protiv korupcije

Prije nekoliko dana sastali ste se sa šefom Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo Erduanom Kafedžićem i komesarom Nusretom Selimovićem. Nakon sastanka ste istakli da bez pune podrške Tužilaštva KS ove institucije ne mogu ostvariti svoj puni potencijal. Znači li to da želite kazati da Tužilaštvo KS ne radi kvalitetno?

– Mislim da možemo mjeriti koliko dobro se Tužilaštvo KS bori protiv korupcije prema broju optužnica i presuda u slučajevima visoke korupcije. I to je jedan veoma loš rezultat i to pokazuje da to njima nije važno. Ali ono što je još više uznemirujuće jeste da vidimo da oni podrivaju rad kantonalne policije i Ureda za borbu protiv korupcije KS, koji zaista marljivo nastoje da istražuju, otkriju i poduzmu mjere protiv korupcije u Kantonu.

Dakle, ići protiv ljudi koji se bore protiv korupcije još je gore. Pritisak pod kojim su komesar Selimović i Kafedžić je pokazatelj koliko dobro rade svoj posao jer postoje ljudi koji im govore „prestanite otkrivati ovo jer nam se miješate u svakodnevne poslove“. Znamo da su na pravom putu i zato smo uz njih i pozdravljamo njihovu hrabrost.

Osvrt na mandat

Šta Vas je pozitivno iznenadilo tokom boravka u BiH, na koje promjene i projekte ste najviše ponosni? Šta Vas je razočaralo?

– Ja mislim da je iznenađenje, iako to ne bi trebalo biti, ali je bilo dostignuće to što sam shvatio da lokalni lideri mogu postići koncensus o važnijim pitanjima. To je bilo veoma bitno dostignuće i afirmacija. Dva primjera ću navesti. Jedan je formiranje vlasti 2019. i koncensus o partnerstvu s NATO savezom, gdje su se tri člana Predsjedništva složila o važnosti partnerstva s NATO savezom i dogovorili su se i složili da to treba napredovati ka fokusiranju na reforme.

Drugi primjer je bilo pitanje izbora u Mostaru. Ponovo je bilo pokazano da lokalni lideri, kada su suočeni s nekim stvarnim rokom, mogu riješiti problem i da je dobro rješenje uglavnom bolje nego savršeno rješenje koje je nemoguće postići. Naravno, bio sam ponosan što sam vidio Paradu ponosa koja je održana ovdje, jer je to bio dobar primjer evropskih standarda u BiH kada je riječ o javnom okupljanju LGBT zajednice i onih koji njih podržavaju, da se mogu sigurno okupiti, da mogu biti viđeni i da mogu zagovarati, odnosno tražiti svoja prava. To je prvi put na zapadnom Balkanu da se to desilo bez nasilja.