Američke sankcije: Na crnoj listi SAD-a su Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Fadil Novalić…

Mnogi bosanskohercegovački političari nalaze se na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država, a dio njih se tim ponosi. 

Vlada SAD-a je 1. augusta odlučila proširiti svoju listu sankcija na Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta RS, Radovana Viškovića, premijera RS, Željku Cvijanović, članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Miloša Bukeljovića, ministra pravde RS. 

Međutim, ova imena su daleko od prvih na ‘crnoj listi’ SAD-a. Tu ‘čast’ su imali i mnogi prije njih, a sve je počelo 2017. godine s Miloradom Dodikom, trenutno predsjednikom RS-a. On se na ovoj listi našao zajedno sa stranačkim kolegom Nikolom Špirićem. Kako je tada objavljeno, Dodik je stavljen na listu zbog podrivanja države, njegovog osporavanja Ustavnog suda BiH i kršenja vladavine prava. Špirić, s druge strane, je na listi zbog osnovane sumnje za visoku korupciju.

U januaru 2022. godine, sankcije je dobio i Milan Tegeltija. Tada savjetnik članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, sankcije je dobio između ostalog i zbog afere ‘Potkivanje’, dok je bio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine. On je na listi završio zajedno sa svojom suprugom.

Zajedno s Tegeltijom, sankcije je dobio sada već bivši predsjednik Pokreta demokratske akcije (PDA) Mirsad Kukić. On je na ‘crnoj listi’ također zbog visoke korupcije. Kako je tada objašnjeno: “Njihovo djelovanje ugrožava vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH”, misleći i na Tegeltiju i Kukića. 

U aprilu 2022. godine, sankcije su dobili Asim Sarajlić i Gordana Tadić. Sarajlić je javnosti poznat najviše po aferi ‘Asim’, koja se još rješava kroz sudove u Bosni i Hercegovini. Odluka za sankcije se opravdala riječima “odgovornost ili saučesništvo u korupciji vezanoj za zapadni Balkan, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu sa vladom na zapadnom Balkanu, ili za sadašnju ili bivšu vladu, ili za direktno ili indirektno uključenje u korupciju zvaničnika na bilo kom nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je zloupotreba javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu korist ili političke svrhe, ili podmićivanje.” 

Što se tiče Gordane Tadić, bivše glavne tužiteljice u Bosni i Hercegovini, ona je sankcije dobila zbog, kako se navodi u objašnjenju, što je “odgovoran ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.” 

U junu 2022. godine, na ‘crnu listu’ su dodana još dva imena – Alen Šeranić i Marinko Čavara. Šeranić je, kako se pojasnilo, sankcije dobio zbog podrivanja države Bosne i Hercegovine, vezano za njegovu poziciju ministra zdravlja i socijalne zaštite u entitetu RS. Sve je bilo povezano s usvajanjem entitetske Agencije za lijekove i medicinska sredstva, što je nadležnost Bosne i Hercegovine na državnom, a ne entitetskom nivou. 

S druge strane, Čavara je sankcije dobio zbog ‘blokade u Federaciji Bosne i Hercegovine’, dok je bio na funkciji predsjednika ovog entiteta. Sve je bilo vezano za njegovo odbijanje da predloži sudije za Visoko sudsko i tužilačko vijeće, što je bio dio njegovih nadležnosti kao predsjednika entiteta. 

Jedna osoba iz bosanskohercegovačkog pravosuđa na listi sankcija je Diana Kajmaković, koja je tu završila u septembru 2022. godine. Objašnjenje koje je došlo iz State Departmenta je za Kajmaković navelo da se radi o “teško korumpiranoj državnoj tužiteljici povezanoj s kriminalnim organizacijama, te da su u okviru veće akcije suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH istražitelji došli do razgovora u kojima su ‘kriminalci spominjali Kajmaković’.”

Na listi se našao i Fadil Novalić, bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine. On je dobio sankcije u oktobru 2022. godine zbog toga što je iskoristio lične podatke penzionera u sklopu izbornih priprema 2018. godine. Bez obzira na sankcije, Novalić je proveo još nekoliko mjeseci kao premijer entiteta FBiH. To se može reći i za mnoge druge, koji su bez obzira na odluke američke vlade, osnove u činjenicama koje su lako provjerljive i vidljive, ostajali i čak dobijali nove pozicije u vlasti na raznim nivoima Bosne i Hercegovine. 

U martu 2023. godine, ovoj ‘elitnoj grupi’ se pridružio i bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić. Popularni ‘Osmica’ je sankcije dobio zbog toga što je, kako se navodi, “koristio državnu telekomunikacionu kompaniju za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA”, te da je “iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz Osmorke da podrže SDA.”

Naprotiv, mnogi političari, prevashodno iz entiteta RS, ponosni su na sankcije koje dobijaju. To su više puta ponovili Stevandić, Višković, Dodik i Šeranić, a slično je govorila i Željka Cvijanović. Iako mnogi stručnjaci uvjeravaju građane BiH da su sankcije pozitivan znak, činjenica da se većina ljudi s ove liste i dalje, na jedan ili drugi način, bave politikom – i to uspješno – govori drugačije. 

Osim američke, sankcije je dijelila i britanska vlada

U aprilu 2022. godine, ‘veteran’ američkih sankcija Milorad Dodik dobio je isti tretman od strane Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. 

Zajedno s Dodikom, tu se nalazi i njegova stranačka kolegica Željka Cvijanović. Kako se navodi iz britanske vlade, ovaj duo se na listi našao zbog toga što “podrivaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini.”

Kako se dalje navodi: “Ohrabreni Putinom, njihovo bezobzirno ponašanje je prijetnja za stabilnost i sigurnost diljem Zapadnog Balkana.” 

Britanci su, ipak, naglasili da ovo nisu sankcije građanima RS, već “za dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama.” 

Naravno, kao i s američkim sankcijama, ovo su iskoristili Dodik i Cvijanović da se naprave velikim žrtvama, te da nastave s istim politikama kao i u prethodnom periodu.

Radio Sarajevo