Ambasador BiH Vanja Filipović: NATO pomno prati situaciju na Balkanu

U jeku još jedne političke krize, tenzija i najava pojedinih političara da će krenuti u podjelu države, pitanje sigurnosti nameće se kao jedno od najvažnijih, a angažman NATO-a kao odgovor u slučaju da politička retorika preraste u nešto gore.

Sami odgovorni

Ambasador BiH pri NATO-u Vanja Filipović kaže da NATO pomno prati situaciju u BiH i regiji, vrši stalne konsultacije, uključujući i one s EU, koja ima mandat da garantira sigurnost i stabilnost u BiH.

– EUFOR misija ojačana je za gotovo 600 vojnika, pojačano je i EUFOR-ovo prisustvo kroz dodatne LOT timove, bolju komandu i komunikacije, posmatračke aktivnosti, povećan je broj vojnih vježbi i manevara, što su građani naše zemlje imali priliku vidjeti. Međutim, uvijek je potrebno naglasiti da smo sami najodgovorniji za mir, stabilnost i prosperitet našeg društva – kaže Filipović.

On smatra da je potrebno jačati domaće sigurnosne i odbrambene institucije, prije svega Oružane snage BiH, koje su izuzetno cijenjene u NATO-u.

– Potrebno je ubrzati euroatlantske integracije, kao jedini dugoročni odgovor na destabilizirajuće prijetnje secesijom, razdruživanjem, velikodržavnim projektima… NATO je spreman da nam pomaže, ali BiH mora voditi glavnu riječ u tim procesima i nastaviti ispunjavati obaveze koje smo preuzeli kako bismo došli do krajnjeg cilja, a to je članstvo u NATO-u i EU – ističe Filipović.

Unose razdor

BiH je u Akcionom planu za članstvo (MAP), što je najviši oblik saradnje s NATO-om prije punopravnog članstva, podsjeća Filipović.

– NATO pomno prati situaciju u BiH i regionu, pogotovo zbog stranih malignih utjecaja koji pokušavaju unijeti razdor, nestabilnost, te onemogućiti euroatlantske integracije cijele regije. Nama je važno da je zapadni Balkan od strateškog značaja za NATO, a očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH od primarne važnosti – kaže Filipović.

Ozbiljan propust

Parlamentarna skupština NATO-a BiH je dodijelila kandidatski status. Punopravno članstvo zavisi od ispunjenja obaveza iz pet poglavlja MAP-a – politička i ekonomska, odbrambena, pitanja resursa, te sigurnosna i pravna pitanja.

– Do sada je državna komisija za saradnju s NATO-om dostavila tri godišnja programa reformi, posljednji 2022. godine, a onda je nastao zastoj. To predstavlja ozbiljan propust u izvršavanju preuzetih obaveza prema Savezu. Primjera radi, Crna Gora dostavila je devet, a Sjeverna Makedonija čak 18 svojih godišnjih nacionalnih programa prije nego što su postale članice NATO-a – ističe Filipović.

Na pitanje možemo li, s obzirom na globalna geopolitička dešavanja, očekivati proširenje NATO-a na zapadni Balkan, Filipović odgovara da su vrata otvorena, ali uz neophodne reforme.