Alica Arnaut: Koje smo lekcije naučili iz online nastave?

Nedavno je u sklopu kampanje Obrazovanje za novo vrijeme provedena online anketa za roditelje na temu online nastave. Tim povodom, stručnjakinja dr. sc. Alica Arnaut, docentica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici, sagledava koje iskustva iz perioda online nastave možemo iskoristiti za trajno unapređenje kvalitete obrazovanja u BiH.

U nastavku pročitajte intervju (kompletan tekst pogledajte na ovom linku)  

OZNV: Provođenje online nastave bacilo je svjetlo na važnost određenih kompetencija i funkcionalnih znanja, kako kod učenika tako i kod nastavnika, a vidjeli smo kroz anketu, i kod roditelja. Šta u tom smislu treba izdvojiti

Arnaut: Online nastava skrenula je naročitu pažnju na nekoliko važnih kompetencija – informatičku pismenost i kompetenciju učenja kako se uči, ali i samoinicijativnu i poduzetničku kompetenciju, te kreativno-produktivnu kompetenciju.

Dobro razvijena informatička kompetencija predstavlja bazu za učešće u ovakvom tipu nastave. Uvriježeno je mišljenje da se učenici znaju koristiti novim tehnologijama bolje od njihovih učitelja / nastavnika / profesora i roditelja. To jeste tačno, ali u domenu programa i aplikacija koji se primarno ne koriste u nastavi. Međutim, budući da djeca brže i lakše uče koristiti se novim tehnologijama, to treba iskoristiti kako bi se informatički opismenili i stekli funkcionalna znanja koja će im omogućiti da tehnologiju iskoriste za učenje, prikupljanje i prezentiranje informacija kada je to potrebno.

S druge strane, nužno je i razvijanje i unapređivanje informatičke pismenosti i kod nastavnika, ne samo zbog online nastave nego zbog općenite koristi, kako lične, tako i profesionalne – razvijena informatička pismenost je naša nužnost i neminovnost.

Naročitu pažnju bih skrenula na kompetenciju “učiti kako se uči”. Naš odgojno-obrazovni sistem u velikoj mjeri zanemaruje razvijanje ove kompetencije kod učenika u toku školovanja. Naši učenici su uglavnom naviknuti da reproduciraju prezentirana znanja, rijetko ili nikako su u situaciji da rješavaju problemske situacije, iskazuju stavove, argumentiraju ih i, uopće, kritički promišljaju o različitim pitanjima. Sada, kada su se učenici našli u situaciji da samostalno moraju savladavati gradivo, da trebaju sami sebi dodatno razjasniti nove sadržaje i u skladu s tim riješiti zadatke, oni su se zapravo našli u ćorsokaku iz kojeg su teško mogli pronaći izlaz. Naravno, uvijek postoje izuzeci, ali ovo je, nažalost, još uvijek većinom naša realnost i svi moramo raditi na tome da je zajedničkim snagama mijenjamo i stvaramo okruženje za učenje u kojem učenici usvajaju funkcionalna znanja i razvijaju ključne životne kompetencije.

Kompetencije koje podrazumijevaju samoinicijativnost i kreativnost u ovom vremenu došle su do izražaja kod onih učitelja / nastavnika / profesora koji su odlučili da iznađu najbolji mogući način da učenicima smanje jaz između novih okolnosti u kojima su se našli i onih na koje su navikli. Njihova poduzetnost omogućila im je da kreiraju reducirane i svrsishodne sadržaje, koji su učenicima omogućili da usvoje nova znanja kroz različite zanimljive i nove kreativne forme.

OZNV: Mnogi roditelji iskazali su ambivalentne stavove – neki segmenti online nastave ocijenjeni su kao veoma dobri, dok je istovremeno skrenuta pažnja i na prakse koje su zamarajuće i neproduktivne. Kako ovo možete protumačiti

Arnaut: Prije svega, važno je naglasiti da je ova situacija nova svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa i da su se svi nastojali snaći na najbolji mogući način. Svi su bili prisiljeni izaći iz svoje zone komfora i migrirati iz realnog okruženja u virtualno. Isprobavale su se različite strategije, različiti alati, različite platforme za prenošenje znanja. Tehnička oprema i dostupnost dobre internetske mreže postali su nužnost, koja, nažalost, nije bila svima dostupna. Učenici u predmetnoj nastavi odjednom su se (u velikom broju slučajeva) našli na vjetrometini više različitih pristupa provođenju online nastave. Na vidjelo je više nego ikada izašla distinkcija, s jedne strane, između onih koji žele i hoće da se na najbolji mogući način prilagode novonastalim okolnostima i, s druge strane, onih koji su ovu vanrednu situaciju, nažalost, doživjeli kao idealan prostor za nerad. U tom kontekstu, naročito su šokantni brojni odgovori roditelja koji ukazuju na činjenicu da su njihovi školarci nastavu pratili isključivo preko televizijskog programa.

Vjerujem da se u cjelokupnom ovom procesu svaki roditelj barem jednom našao u situaciji da je morao „postati“ učitelj i svome školarcu „ispredavati“ neku nastavnu jedinicu.

OZNV: Šta su, prema vašem mišljenju, najveća dostignuća ovog perioda, ali i naučene lekcije?

Arnaut:  Ono na što je ovaj period naročito ukazao jeste uloga i važnost kvalitetnih nastavnika u procesu učenja i podučavanja. Također, naglašena je i nužnost stalnog učenja i usavršavanja nastavnika s ciljem adekvatnog i kvalitetnog odgovora zahtjevima vremena u kojem živimo. 

Ono što je posebno značajno za ovaj period jeste povezivanje učitelja s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi, te kreiranja kvalitetnih i kreativnih nastavnih materijala. Ovaj period je pokazao koliko potencijala leži među svim tim ljudima, a koji je često nevidljiv, sakriven. To su oni nastavnici koji su svojim primjerima pokazali da žele i mogu, da im je stalo, i da će raditi na sebi, kako bi bili dobri modeli svojim učenicima.

OZNV: Možemo li reći da provođenje online nastave predstavlja jedan od najvećih iskoraka u savremene metode podučavanja koji je zabilježen u našim obrazovnim sistemima u posljednjim decenijama? Na koji način nam sve to otvara mogućnost unapređenja kvalitete obrazovanja u skladu s preporukama istraživanja PISA 2018?

Arnaut: Provođenje online nastave zasigurno jeste jedan od velikih iskoraka ka nečemu novom. Međutim, sa svim što je novo treba biti oprezan. Online nastava je u ovom trenutku bila nužnost, opcija koja je omogućavala da se nastavni proces odvija, ali tek ćemo vidjeti koliko je sve to zaista bilo svrsishodno, kvalitetno, kakve je rezultate proizvelo. Istraživanje PISA 2018 već je ukazalo na nužnost promjene paradigme podučavanja. Akcenat se u odgojno-obrazovnom procesu treba staviti na funkcionalna znanja i razvijanje životnih vještina. Kod učenika se trebaju razvijati vještine snalaženja u realnim situacijama, vještine rješavanja problema, te kritičko promišljanje, čime se pripremaju za samostalno funkcioniranje u društvu. Nužnost svega ovoga može se vidjeti i iz perioda online nastave.

Sve ovo zajedno, uz sistematičan i stručan pristup temeljen na činjenicama i zvaničnim podacima može doprinijeti unapređenju kvalitete obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

OZNV: Šta biste vi izdvojili kao najveće preporuke za budući period, bez obzira hoće li se nastaviti s praksom online nastave ili ne?

Arnaut: Objedinimo li sve naprijed rečeno, možemo zaključiti da imamo bazu koja nam je ukazala na nužnost promjena u našem obrazovanju. Imamo i pojedince koji su pokazali da se mogu uhvatiti u koštac sa izazovima. Trebamo konačno početi raditi ozbiljno i sistematično na svim nivoima na unapređenju našeg odgojno-obrazovnog sistema. Mnogo indikatora je pred nama koji nam mogu i trebaju biti smjernice. Online nastava je bila neočekivani izazov, izazov koji nam je otkrio rak-rane našeg obrazovanja, ali i izazov koji može biti prekretnica. To nipošto ne znači da online nastava treba postati praksa – ona se može inkorporirati u segmente učioničke nastave, ali i u tom kontekstu ona mora biti osmišljena, metodički utemeljena, svrsishodna i nimalo opterećavajuća. 

Ja se iskreno nadam da smo dosada naučili barem jednu lekciju – promjene u našem obrazovanju su nužne i krajnje je vrijeme da ih obrazovne vlasti učine našom realnošću.

Dr. sc. Alica Arnaut je docentica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici gdje predaje savremeni bosanski, hrvatski, srpski jezik i metodiku nastave jezika i književnosti. Aktivno je uključena u procese koji imaju za cilj unapređenje obrazovanja u Bosni i Hercegovini.