Ako radite ove tri stvari na poslu usljed stresa, onda imate visoku emocionalnu inteligenciju 

Istraživanjima koja su rađena u posljednjih nekoliko decenija je utvrđeno da je emocionalna inteligencija najznačajnija za uspjeh na poslu.

Direktorica programa master studija medicine na Univerzitetu Pennsylvania Kandi Wiens je napomenula da emocionalna inteligencija može pomoći i u upravljanju stresom i obuzdavanju sagorijevanja (burnout).

Wiens je u svrhu pisanja svoje nove knjige “Imunitet na sagorijevanje (Burnout Immunity)” intervjuisala stotine ljudi koji imaju karijerne uspjehe u uslovima velikog stresa. Među tim ljudima su zaposleni u bolnicama i policiji, a koji su ostali motivisani i optimistični i na vrhuncu pandemije koronavirusa.

Preporuka Wiens je da obratite veliku pažnju na to kako se nosite sa stresom, a na osnovu čega trebate procijeniti svoju emocionalnu inteligenciju na poslu. Kako je objasnila u spomenutoj knjizi, zdravom reakcijom na stres moguće je spriječiti sagorijevanje koje je posljedica hroničnog, nekontrolisanog stresa.

Emocionalno inteligentni ljudi se oslanjaju na tri strategije za upravljanje stresom na poslu, a to su:

• Samosvijest: Razumijevanje šta uzrokuje stres na radnom mjestu i zašto;
• Samoregulacija: Prepoznavanje i prihvatanje negativnih misli i emocija kako bi se došlo u smireno, hladnokrvno stanje, čak i kada se stres povećava;

• Samomotivacija: Vjera u sposobnost nositi se sa stresnim situacijama i zahtjevima, znati kako se motivisati da se zadatak završi ili za promjenu raspoloženja s negativnog na pozitivno.

Kako je Wiens izjavila za CNBC, ako prakticirate sve tri strategije, to znači da imate veću emocionalnu inteligenciju.

Kako povećati emocionalnu inteligenciju na poslu

Emocionalna inteligencija je kod nekih urođena, ali se može i naučiti te poboljšavati. Prema Wiens, sve počinje s razumijevanjem šta uzrokuje stres na poslu. Istakla je tri stvari na osnovu kojih je moguće prepoznati uzroke stresa, a to su:

• Osjećaj nefokusiranosti i osjećaj kao da je mozak “offline”;
• Želja da se vrisne kada nadređeni nešto traži;

• Osjećaj nelagode u stomaku.

Uzroke stresa je moguće primijetiti i sagledavanjem stresnog trenutka.

“Prisjetite se posljednjih nekoliko sedmica i sagledajte svaki trenutak koji je kod vas izazvao negativnu emocionalnu ili fizičku reakciju. Možda ste se iznenada osjećali tužno ili razdražljivo, frustrirano ili preplavljeno. Možda ste se obrušili na nekoga ili ste postali pasivno agresivni”, ukazala je Wiens u svojoj knjizi “Imunitet na sagorijevanje”.

Neodgovarajuća reakcija na stres može negativno utjecati na radnu produktivnost ili biti potpuno štetna na radnom mjestu. Takva reakcija za posljedicu može imati i prenošenje stresa na kolege. Wiens je napomenula da se razumijevanjem uzroka stresa doprinosi tome da se bude pažljiviji na radnom mjestu i samoregulišu emocije prije nego što stvari izmaknu kontroli.

Kao praksu samoregulacije je preporučila vježbe dubokog disanja jer se time usporavaju otkucaji srca i učinkovitije oslobađa ugljendioksid iz tijela, a evo kako to činiti datim redoslijedom:

• Duboko udahnite i zadržite dah na pet sekundi;
• Još jednom brzo udahnite i zadržite dah na tri sekunde;
• Polako izdišite na šest sekundi;
• Ovaj ciklus ponovite tri puta.

Ostale aktivnosti samoregulacije podrazumijevaju šetnju napolju, ali je dobro i rasplakati se jer se time oslobađaju hormoni dobrog osjećaja – oksitocin i endorfin, prenosi CNBC.