Ahatović o pokušaju puča: Moldavija i BiH su glavne mete Rusije, zašto onda SAD gradi odnose sa Dodikom koji odlikuje Putina

Predsjednica Moldavije Maia Sandu izašla je javno sa obavještajnim podacima o planu rušenja političkog rukovodstva Moldavije uz pomoć ruskih (z)efašista iz Srbije i Crne Gore.

– Cilj Rusije je promijeniti legitimno izabranu vlast, prekinuti naš proces integracije u EU i iskoristiti nas u borbi protiv Ukrajine – kazala je Sandu.

Objavila je kako informacije pokazuju da je Rusija, osim organizacije nasilnih demonstracija kojih je u toj državi u proteklom razdoblju u nekoliko navrata već bilo, svoje i operativce iz Bjelorusije, Srbije i Crne Gore htjela angažirati za napade na zgrade državnih institucija te uzimanje talaca kako bi destabilizirali zemlju.

I Srbija i Crna Gora su odmah tražile pojašnjenje ovih stavova Moldavije u kojima jasno stoji da su pojedinci iz Bejlorusije, Crne Gore i Srbije bili uključeni u obavještajnu mrežu FSB-a za pokušaj promjene režima u Kišnjevu i uspostavu marionetske vlade odane Kremlju. Ministar vanjskih poslova Moldavije Nicu Popescu rekao je svojim kolegama u Srbiji i Crnoj Gori da su navedene informacije dobijene od ukrajinske obaveštajne službe i da ih provjeravaju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je prošle sedmice da su njegove obavještajne službe otkrile ruski plan da unište Moldaviju.

– I zamislite, Crna Gora i Srbija sa Bjelorusijom u glavnoj ulozi. Očito je da su upozorenja NATO-a sa najvišeg nivoa od strane generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i za Bosnu i Hercegovinu i za Moldaviju u jesen prošle godine imala debelog osnova. A pokazuje to i njegova poruka od prije dva dana, kada je kazao da će ministri odbrane zemalja članica NATO-a ove sedmice u Briselu razgovarati i o tome kako pojačati praktičnu podršku Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, partnerskim zemljama koje se suočavaju s ruskim prijetnjama – kaže za Faktor vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Jednostavno, dodaje Ahatović, Rusima ne smetaju Amerikanci dok rade u njihovom interesu.

– Moldavija je sa BiH glavna meta Rusije, jer Trasnjestrija (odmetnuta proruska pokrajina Moldavije) i bh. entitet Republika Srpska su nastale na bazi prihvatanja koncepta nasilne podjele suvereniteta, što Rusi žele da urade u Ukrajini kroz budući mirovni proces gdje će Ukrajina biti podijeljena po istom principu koji Zapad očito prihvata. A kao model u međunarodnom pravu Rusi uzimaju odnos Prištine i Beograda. E sad ako nećete milom može i silom. I onda ide famozno pitanje kakvo je sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini. Ja bih sve one koji postavljaju to pitanje uputio da to isto pitanje jednim dijelom postave Ministarstvu odbrane Srbije koje 49posto teritorije države Bosne i Hercegovine ubraja u svoje vojno doktrinarne dokumente. Plus u bh. entietu RS, imate na desetine militantnih desničarskih NVO-a od kojih su neki u programima finansiranja ruske ambasade u BiH za “humanitarne projekte”. Dakle, potpuno uspostavljen paralelni sistemi kontrole radikalizacije i eskalacije oružanog konflikta – upozorava naš sagovornik.

Ako su Rusi poslije samita NATO-a u Madridu, nastavlja on, glavna prijetnja miru i sigurnosti Evrope i svijeta zašto se grade odnosi sa njihovim satelitima koji Vladimira Putina odlikuju u inat.

– Ako neko ne razumije, da pojasnim, mislim tu na Milorada Dodika. Gdje su granice tog apsurda u kojem neće da se prizna da Rusi apsolutno kontrolišu “srpski svet” na Balkanu sa ili bez Vučića. Primjer snishodljive politike Washingtona je upravo Milorad Dodik koji je Amerikancima jako prihvatljiv iako je na američkoj “crnoj listi” zajedno sa Prigožinom šefom Wagnera koji iz poznatih razloga ne može biti tema američke vanjske politike. Zašto devalvirati moralne i političke principe rušeći povjerenje koje Sjedinjene Američke Države imaju u regionu, kada je sa otvaranjem ureda Wagnera u Srbiji postalo jasno da Moskva ne računa više na Vučića i njegov politički kapital. Imaju Rusi na raspolaganju i gore od njega i od Dodika koji su spremni da sutra zarate sa svima u regionu – zaključuje Ahatović.

Faktor.ba