Adolescenti u EU piju alkohol dvostruko više nego odrasli, jedna država prednjači

Više od trećine adolescenata u Evropskoj uniji pije alkohol u mjeri dvostruko većoj nego odrasli stanovnici.

Taj problem je najizraženiji u Danskoj. Stopa teških opijanja među adolescentima – onima u dobi od 15-16 godina – znatno je veća od odraslih u većini evropskih zemalja.

Kako je rano opijanje povezano s pijenjem alkohola kasnije u životu, ovo može predstavljati ozbiljan zdravstveni problem.

U 2019. godine, u prosjeku, više od jedne trećine (37,4 posto) adolescenata u EU prijavilo je obilno periodično opijanje barem jednom u posljednjih 30 godina, dok je ta stopa bila manja (18,7 posto) među odraslima.

Zbog toga je adolescenata koji su se opijali dvostruko više nego odraslih, piše Euronews.

Teška periodična opijanja među adolescentima, koja se definiše kao konzumiranje pet ili više pića u jednoj prilici, kretala se od osam posto na Islandu do čak 59 posto u Danskoj. Podaci se odnose na 2019. godinu.

Četiri nordijske zemlje – Island, Norveška, Švedska i Finska – zabilježile su najnižu stopu opijanja među 15-godišnjacima i 16-godišnjacima. Ipak, u opijanju adolescenata prednjački Danska.

To se, u velikoj mjeri, može odnositi na zakonske propise. Naime, u Danskoj adolescenti imaju raniji pristup alkoholu nego oni u drugim nordijskim zemljama, a politike kontrole alkohola su također manje stroge, prema izvještaju OECD-a “Stanje zdravlja u EU u 2022. godini”.

Zakonska starosna dob za kupovinu alkohola u Danskoj je niža, iako se sada planira ograničavanje prodaje pića koji sadrže više od šest posto alkohola na 16-18 godina.

I u Slovačkoj, Austriji, Italiji i Bugarskoj adolescenti u većoj mjeri konzumiraju alkohol nego odrasli. U Hrvatskoj 45 posto adolescenata ima teška opijanja, dok taj procenat u Sloveniji iznosi 41 posto.

U svim zemljama, muškarci su češće prijavljivali periodično opijanje nego žene. U 2019. godini, u prosjeku u EU, 26,6 posto muškaraca prijavilo je periodično opijanje najmanje jednom mjesečno u poređenju sa 11,4 posto žena.

Izvještaj OECD-a sugerirao je da je adolescentsko teško epizodično opijanje povezano s nizom akutnih štetnih posljedica alkohola. Oni uključuju nesvjestice i povrede, saobraćajne nesreće ili povećan rizik od spolno prenosivih infekcija.

Upotreba alkohola u adolescenciji također je povezana s lošim obrazovnim ishodima, uključujući maltretiranje i socijalnu isključenost.