CNN tvrdi: Sada je jasno, Putin nije sam. Raste li novi svjetski poredak?

Gotovo tri godine nakon što je ruska invazija na Ukrajinu doživjela osudu Moskve od strane zemalja širom svijeta, vođa Vladimir Putin organizira summit s više od desetak svjetskih čelnika – u oštrom signalu autokrata da koalicija zemalja u nastajanju stoji iza njega daleko od toga da bude sama. kem.

Trodnevni samit BRICS-a, koji je započeo u utorak u jugozapadnom ruskom gradu Kazanu, prvi je sastanak skupine velikih ekonomija u usponu Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike otkako se ranije ove godine proširio na Egipat, Sjedinjene Države Arapski Emirati, Etiopija i Iran.

Putin se na summitu u utorak sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, a nakon toga je ustvrdio da je partnerstvo njihovih zemalja “model kako treba graditi odnose među državama”.

Među ostalim čelnicima koji se očekuju su indijski Narendra Modi, iranski Masoud Pezeshkian, južnoafrički Cyril Ramaphosa, kao i oni izvan kluba, poput turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Očekivalo se da će mu se pridružiti brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, ali je otkazao putovanje nakon što se ozlijedio kod kuće, piše CNN.

Predviđeno da bude daleko najveće međunarodno okupljanje kojem je ruski predsjednik bio domaćin od početka rata u februaru 2022., ovosedmično okupljanje BRICS-a i drugih zemalja ukazuje na rastuću konvergenciju nacija koje se nadaju da će vidjeti promjenu u globalnoj ravnoteži moć i – u slučaju nekih, poput Moskve, Pekinga i Teherana – izravno se suprotstaviti Zapadu predvođenom Sjedinjenim Državama.

Upravo će ovu posljednju poruku Putin – i bliski partner i najmoćniji čelnik zemlje BRICS-a Xi – projicirati u nadolazećim danima: Zapad je taj koji stoji izoliran u svijetu sa svojim sankcijama i savezima, dok “globalna većina” zemalja podržava svoje pokušati izazvati američko globalno vodstvo.

U obraćanju novinarima u petak, Putin je pozdravio rastući ekonomski i politički utjecaj zemalja BRICS-a kao “neporecivu činjenicu” i rekao da će, ako BRICS i zainteresirane zemlje budu surađivale, “biti značajan element novog svjetskog poretka” – iako je zanijekao da je skupina “antizapadni savez”.

Putinove ovotjedne poruke bit će još dirljivije jer se sastanak održava samo nekoliko dana uoči američkih izbora, na kojima bi potencijalna pobjeda bivšeg predsjednika Donalda Trumpa mogla dovesti do toga da SAD promijeni svoju nepokolebljivu potporu Ukrajini i još više zategne veze Washingtona s njegovim tradicionalnim saveznicima široko.

“Ovaj summit BRICS-a stvarno je dar (za Putina)”, rekao je Alex Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Center u Berlinu. “Poruka će biti: kako možete govoriti o globalnoj izolaciji Rusije kada (svi ovi) čelnici… dolaze u Kazan.”

Rusija želi prikazati BRICS “kao čelo, novu organizaciju koja nas sve kao globalnu zajednicu vodi pravednijem poretku”, rekao je Gabuev.

No, unatoč oštroj retorici Rusije, čelnici koji se sastaju u Kazanu imaju širok raspon stajališta i interesa – stvarnost BRICS-a za koju promatrači kažu da ograničava njihovu sposobnost da pošalju jedinstvenu poruku – osobito onu kakvu bi Putin mogao poželjeti.

Globalne krize

Skup čiji je domaćin Rusija predstavlja oštru suprotnost prošlogodišnjem summitu BRICS-a u Johannesburgu, kada je Putin sudjelovao s druge strane video ekrana – nije mogao osobno prisustvovati zbog naloga za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda za navodne ratne zločine nad Ukrajinom .

Ove je godine ruski predsjednik na čelu prvog summita otkako se organizacija gotovo udvostručila – a okupljanje se odvija pred vrlo drugačijim globalnim krajolikom.

Dok je BRICS prvenstveno usmjeren na ekonosmku saradnju, njegov prošlogodišnji sastanak održan je u sjeni rata u Ukrajini. Sada, čak i dok taj rat bjesni, sve veći sukob na Bliskom istoku, gdje se Izrael bori protiv iranskih proksija, također će vjerovatno dominirati razgovorima čelnika.

Putin je prošle sedmice potvrdio da će se palestinski čelnik Mahmoud Abbas pridružiti događaju. Ruski čelnik i njegovi dužnosnici vjerovatno će iskoristiti sukob – i bijes širom globalnog juga prema SAD-u i njegovoj potpori Izraelu – kako bi podstakli svoj argument za novi svjetski poredak bez SAD-a na čelu, kažu promatrači.

Kina i Rusija pozvale su na prekid vatre u spiralnom sukobu i kritizirale postupke Izraela, dok je SAD podržao pravo Izraela na odmazdu protiv militantnih skupina Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanonu.

Mnogi sudionici sastanka na vrhu vide sukob na Bliskom istoku “kao glavni primjer zašto bi ova skupina zemalja trebala imati veći utjecaj”, rekao je Jonathan Fulton, viši nerezidentni suradnik Atlantic Councila sa sjedištem u Abu Dhabiju. Međutim, rekao je, zemlje ga “uglavnom koriste kao retoričku poantu za kritiziranje stvari koje im se ne sviđaju”, umjesto da pokazuju interes da predvode njegovo rješavanje.

Promatrači će također pratiti hoće li Kina i Brazil iskoristiti okupljanje kao platformu za iznošenje zajedničkog mirovnog prijedloga u šest točaka o ratu u Ukrajini, kao što su učinili na prošlomjesečnom sastanku Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Tada je ukrajinski čelnik Volodymyr Zelensky oštro osudio te napore, rekavši da bi takvi planovi pomogli Moskvi, dok je upozorio Peking i Braziliju: “nećete jačati svoju moć na račun Ukrajine”.

Vlastiti izazovi Zelenskog predstavljajući svoj “plan pobjede” za okončanje rata i nadolazeći izbori u SAD-u znače da Kina sada ima “ogromnu priliku udarati u bubanj vlastitog formata (u Ukrajini) ne štedeći previše utjecaja”, rekao je Gabuev u Berlinu .

Okupljanje u Kazanu također daje Putinu dovoljno prilika za druženje jedan na jedan sa svojim kolegama čelnicima BRICS-a i drugim prisutnim prijateljskim dostojanstvenicima.

Nedavno uključivanje Irana u BRICS – za koje je CNN javio da je Rusiji opskrbilo stotine bespilotnih letjelica, kao i balističkih projektila kratkog dometa (prijenos koji Iran poriče) – dovodi bliskog ruskog partnera još više u okrilje Moskve. SAD i njegovi saveznici također optužuju Kinu za osnaživanje ruskih ratnih napora kroz opskrbu robom dvojne namjene poput alatnih strojeva i mikroelektronike – ulogu koju Peking također niječe jer brani svoju “normalnu trgovinu” s Rusijom i “neutralnost” rat.

Kriza identiteta

Očekuje se da će čelnici tokom sljedećih nekoliko dana raspravljati o tome kako unaprijediti tekuće napore za podmirenje plaćanja izvan sustava denominiranog u američkim dolarima koristeći valute BRICS-a i bankarske mreže, sustav koji bi mogao imati gospodarske koristi, ali također pomaže zemljama članicama poput Rusije da obiđu more Zapadne sankcije. Zemlje će također vjerovatno tražiti načine za jačanje ekonosmke, tehnološke i financijske saradnje u nizu područja od energetike do razmjene satelitskih podataka.

Međutim, istovremeno će se boriti s podjelama i različitim programima među zemljama unutar skupine, za koje promatrači kažu da ograničavaju koliko BRICS može postići.

To nije ništa novo za skupinu, koja je održala svoj prvi summit Brazila, Rusije, Indije i Kine 2009. kao konvergencija ključnih tržišta u nastajanju prije nego što se sljedeće godine proširila na Južnoafričku Republiku. Godine 2015. BRICS je pokrenuo svoju Novu razvojnu banku, koja se smatra alternativom ili dopunom Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu.

Labavo ujedinjen zajedničkim interesom za reformu međunarodnog sustava kako bi se osiguralo da njihovi glasovi budu bolje zastupljeni, BRICS je od svog početka uključivao zemlje s dubokim razlikama u političkim i ekonomskim sustavima – kao i drugim trvenjima.

Indija i Kina, na primjer, imaju dugo tinjajući granični sukob, ali čine dva ključna stupa kluba. Njihove su podjele postale još izraženije posljednjih godina kako su Kina i SAD postajale sve opterećenije, dok su Indija i SAD postajale bliži partneri.

Danas, iako se BRICS ponovno proširio – a Kremlj kaže da je više od 30 dodatnih zemalja zainteresirano za pridruživanje ili saradnju s njim – produbljivanje geopolitičkih linija rasjeka dodatno komplicira identitet i smjer BRICS-a, kažu promatrači.

“(Kina i Rusija) su u biti pokušale preusmjeriti skupinu s osjećaja da je (BRICS) ekonomija u nastajanju na potencijalno neku vrstu izraza tjeskobe u pogledu dominacije Zapada”, rekao je Manoj Kewalramani, koji vodi indo-pacifičke studije u istraživačkom centru Takshashila Institution u indijskom gradu Bangaloreu.

A novi ili budući članovi možda neće htjeti birati između ove vizije ili Zapada. Umjesto toga, žele razviti svoje ekonomije i “angažirati se neideološki i pragmatično”, rekao je.